Prošla godina bila je povoljna za napad drvenara, Xyleborus dispar. Ovaj štetnik udomaćio se u domaćim voćnjacima, a najviše mu odgovaraju stresni uvjeti kojih je svake godine sve više.
U povoljne uvjete za pojavu drvenara spadaju suša, posebno u smjeni s kišnim razdobljima, višak vode koji može dovesti do asfiksije korijena, česta upotreba herbicida, izmrzavanje i tuča. Zbog toga dolazi do slabljenja stabala i lakšeg prodora štetnika.
Štetu čine ličinke koje se razvijaju unutar debla, nekoliko dana nakon ubušivanja odraslog imaga, odnosno, ženke koja prezimljava u zemlji i počinje letjeti na stabla početkom ožujka, najčešće kad su temperature od 15 do 20 stupnjeva.
Da je drvenar u deblu, najlakše se uoči po rupicama promjera do dva milimetra, iz kojih izlazi bijela piljevina.
Kroz te otvore kasnije, tijekom kasnog ljeta, nakon parenja lutki, novorođene ženke, napuštaju stabla i odlaze na prezimljavanje. Također, na stablu se mogu primijetiti bijele gljivice, Ambrosia spp, koje se nalaze na površini stabla.
Prisustvo gljivica završni je čin u propadanju stabala koja se moraju, u tom slučaju, posjeći i iznijeti iz voćnjaka. Rupice od drvenara mogu se vidjeti do prvih ramenih grana, dok se u gornjim dijelovima krošnje, uglavnom vide simptomi napada drvotočca.
Stabla voćaka mogu se nositi s napadom drvenara, pod uvjetom da su u dobrom stanju i da imaju dosta vode, jer u tom slučaju može doći do propadanja ličinki.
Druga opcija je da se u rupice ubrizgavaju insekticidi koji djeluju parama, ali ih je sve manje u posljednje vrijeme, zbog zabrane njihovog korištenja.
Umjesto njih može se koristiti voda u kojoj su potopljeni cimet, češnjak, čili papričice i papar, ili kombinacije ovih začina. Voda se ulije u špricaljku koja se stavi u vrh rupice. Drvenar ne podnosi ove mirise i isto može doći do uginuća ličinki u deblu.
Još jedna opcija je etilni alkohol, jabučni ili obični ocat koji se dodaje u plave, plastične bočice koje se pri dnu, na visini od dva prsta probuše čavlom na dva do tri mjesta.
Kroz te rupice ženka biva privučena mirisom i ne može, nakon ulaska, izaći van.
Pojedini voćari postavljaju i crvene, ljepljive trake, ali njihova efikasnost nije zadovoljavajuća zbog lakog ispiranja ljepila uslijed oborina.
I frezanje oko stabala tijekom jeseni može smanjiti napad štetnika u proljeće naredne godine, piše Agroklub.
Dakle, ako se žele spriječiti štete od drvenara, najvažnije je da je voćka zdrava, da se dobro hrani i štiti što je god moguće više od nepovoljnih okolišnih uvjeta.
