FOTO | Zabrana izvoza još se osjeća, peradari traže zaštitu domaće proizvodnje

Problemi prekomjernog uvoza, nelojalne konkurencije i posljedica četveromjesečne zabrane izvoza u Europsku uniju bili su među glavnim temama prve sjednice Odbora za organizaciju Trećeg međunarodnog kongresa peradara, koji će sredinom svibnja sljedeće godine biti održan u Tesliću.

Zabrana izvoza uvedena je nakon pojave influence na jednoj farmi, a peradari upozoravaju da se posljedice takve odluke još osjećaju.

Proizvođači traže jednake uvjete

Kompanije koje imaju dozvolu za izvoz konzumnih jaja kategorije B nastoje dobiti certifikate i za jaja kategorije A te rasplodna jaja.

Unatoč razvoju sektora, domaći proizvođači upozoravaju na problem nelojalne konkurencije.

"Kada bi se primjenjivale recipročne mjere, kakve druge zemlje primjenjuju prema proizvođačima iz naše zemlje, bilo bi nam mnogo lakše", rekao je Predrag Miličić, direktor kompanije Agrex iz Donjeg Žabara, jednog od najvećih proizvođača konzumnih jaja u BiH.

Ekonomske posljedice četveromjesečne obustave izvoza u EU još nisu do kraja poznate.

"Stvarne posljedice vidjet ćemo tek kada prođe izvjestan period, od šest do osam mjeseci nakon prestanka zabrane", rekao je Edin Jabandžić, direktor kompanije Madi iz Tešnja.

Regionalizacija kao moguće rješenje

Struka upozorava da se rizik od novih zabrana može smanjiti jačanjem preventivnih mjera i bržim reagiranjem nadležnih službi.

"Europska unija danas je svjesna da ne možemo zaustaviti širenje bolesti i da one postoje čak i na europskom kontinentu. Međutim, od nas se traži da brzo reagiramo i pokažemo da smo dovoljno učinkoviti da iskoristimo sve raspoložive sustave kako bismo spriječili incidente i njihove posljedice, posebno kada je riječ o bolestima zoonotskog karaktera, poput ptičje gripe, odnosno avijarne influence", pojasnio je Nihad Fejzić, profesor na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

Jedno od rješenja koje bi moglo ublažiti posljedice eventualnih novih slučajeva jest regionalizacija, kojom bi se mjere ograničile na područje zahvaćeno bolešću.

"Kada završimo regionalizaciju, u slučaju pojave avijarne influence bit će mnogo jednostavnije djelovati jer se, u suštini, blokira područje u krugu od desetak kilometara oko žarišta", rekao je Velibor Popović, predsjednik Koordinacije peradara u BiH.

Traže jasnije financiranje i nove tehnologije

Fejzić je upozorio i na potrebu sustavne potpore proizvođačima i veterinarskim službama.

"Tražimo da mehanizmi financiranja laboratorijske dijagnostike budu jasno postavljeni i predvidljivi. Tražimo i kontinuirane obuke proizvođača, ali i veterinara koji rade na prvoj liniji obrane, kako bismo jačali otpornost na takve izazove. Također, tražimo uvođenje novih tehnologija u kontroli bolesti", poručio je.

Peradarski sektor u BiH ima značajan gospodarski potencijal, a sudionici sastanka smatraju da je za očuvanje njegove pozicije u regiji potrebno snažnije uvažavanje struke i rješavanje problema koji opterećuju domaće proizvođače, piše Federalna.