Savjeti za razmnožavanje

Evo kako pravilno uzeti reznicu smokve i ožiliti ju

Razmnožavanje zrelim, odrvenjelim reznicama (vegetativno) je najrašireniji način razmnožavanja smokve kako u svijetu, tako i kod nas.
Gospodarstvo / Poljoprivreda | 26. 02. 2024. u 16:21 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Smokva je toploljubiva voćna vrsta, no zahvaljujući klimatskim promjenama koje donose manje hladne zime, ona se sve više uzgaja i u kontinentalnm područjima.

Razmnožavanje zrelim, odrvenjelim reznicama (vegetativno) je najrašireniji način razmnožavanja smokve kako u svijetu, tako i kod nas.

Generativno (sjemenkama) se rijetko koristi, uglavnom u kreiranju novih sorti, piše u knjizi "Smokva" grupa autora (B. Bakarić, K. Brzica i Č. Omčikus), piše Agroklub.

Jednogodišnji izboji

Smokva ima izrazitu sposobnost da iz svih izboja (starijih i mlađih) te nadzemnog dijela stabla može razvijati korijenove začetke, iz kojih se u povoljnijim uvjetima razvija korijen. Najviše se koriste reznice od ljetorasta.

Za ožiljavanje se koriste jednogodišnji izboji, s vršnim pupom ili bez njega. Stručnjaci savjetuju da je bolje koristiti one s vršnim pupom.

Najprikladnije su one dužine 30 do 40 cm koje se ožiljavaju na otvorenoj površini u rastilu.

Ostale reznice za ožiljavanje u zatvorenom prostoru, koji se zagrijava, te one koje se kasnije uzgajaju kao sadnice u loncima ili plastičnim kontejnerima, mogu biti i kraće, 15-25 cm. Duže imaju jači porast nazdemnog dijela od kraćih.

U svakom slučaju, trebaju imati potreban broj koljenaca za razvoj korijena i rast mladice. Promjer reznice treba biti 1,5 cm ili veći.

Njihovo uzimanje s matičnog stabla najbolje je u siječnju ili početkom veljače. Kada se uzmu, orežu se na odgovarajuću dužinu, a do sadnje se čuvaju u vlažnom pijesku, u prostoriji s temperaturom 1-10°C.

Ovisno o sortama

Smatra se da se bolje ukorijenjuju i da imaju brži rast uzete s donjeg i srednjeg dijela krošnje, od onih s gornjeg. Za rodnost mladih stabala obratna je tendencija, reznice uzete s gornjeg dijela krošnje brže prorode od onih s nižih.

Ožiljavanje, tvrde stručnjaci, ovisi o sortama, a raspon kod pojedinih se kreće 60 do 90%.

Pročitajte još

Na ukorjenjivanje ima velikog utjecaja prisustvo rezervnih hranjivih tvari u pupovima, koljencima i međukoljencima.

Navode da se primjena hormona nije pokazala ekonomski opravdanom jer se one i bez njih dobro ožiljavjau.

Postavljanje reznica u stanište za ožiljavanje obavlja se u proljeće. Novo tkivo (kalus) počinje se razvijati na temperaturi 10-15°C. Kada se temperatura tla počinje podizati iznad 18°C, tada se počinje razvijati korijenov sistem. Tlo, ili drugi supstrat, treba biti stalno vlažno i opskrbljeno hranivima, što se postiže redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem.

Bitan je razmak

Ako se pak ukorjenjavaju na otvorenom prostoru, postavljaju se u tlo tako duboko, da iznad razine tla ostaju s gornjim dijelom nepokrivene oko 10 cm. Poslije toga, na ovaj nepokriveni dio nagrne se zemlja radi boljeg ožiljavanja. Tlo treba biti vlažno te po potrebi ga treba zalijevati.

Ako je više, sadite ih na razmaku od 15 cm u redu, a razmak redova je 100 cm. Tokom vegetacije tlo treba rahliti i uklanjati korov.

Vađenje sadnica najbolje je obaviti nakon završene prve vegetacije jer će već nakon druge biti znatno teže budu ći da se razvije previše jak korijen.

Ako reznice smokve sadite na okućnici, najbolje je to napraviti odmah na mjestu koje ste predvidjeli za nju i u budućnosti. Pazite da ne bude blizu same kuće i drugih objekata jer razvija jak korijen.

Kopirati
Drag cursor here to close