Konstantno izazivanje političkih kriza usporavalo je procese planirane Reformskom agendom, dok su akcijski planovi usvajani po ubrzanoj proceduri, bez javne rasprave i stručne javnosti - smatraju u Centrima civilnih inicijativa (CCI).
''Kada pogledamo unazad i sagledamo realne efekte provedbe Reformske agende, možemo zaključiti da je ovu agendu odlikovao nedostatak transparentnosti u provođenju reformi i izostanak javne rasprave, zatim nedostatak objektivnosti u planiranju reformi i izostanak opredjeljenja za provođenje reformskih mjera'', rekao je Ismar Hora, projekt menadžer CCI-a, čiji predstavnici su organizirali danas u Banja Luci raspravu o temi "Kako dalje poslije (ne)uspješne Reformske agende“.
Najveći problem je, kaže, bio u tome što je duh Reformske agende bio da se pojača socijalna klima, ali se kroz njenu provedbu pokazalo da je fokus bio na konsolidaciji proračuna i jačanju javnih financija, dok su oblasti, kao što je vladavina prava i reforma socijalne politike stavljene na margine same agende.
Hota je ocijenio da je, ako se gledaju procenti, RS imala najbolje rezultate, te da je provedba Reformske agende u tom bh. entitetu iznosila oko 80 posto, u Federaciji BiH zbog učestalijih političkih kriza 40 procenata, dok je na nivou Vijeća ministara BiH bila 76 posto.
Međutim, dodaje, vrlo je teško napraviti jasnu korelaciju između provođenja akcijskih planova i istinskih efekata, odnosno poboljšanja standarda života, jer stavke u akcijskim planovima nisu bilo dovoljno definiranje i nije bilo moguće odrediti njihov konačan rezultat.
Na okruglom stolu je bilo riječi o realizaciji Reformske agende kroz šest ključnih oblasti (javne financije, porezna politika i fiskalna održivost; poslovna klima i konkurentnost; tržište rada; socijalna politika i reforma mirovinskog; reforma javne uprave; vladavina prava i dobro upravljanje).
