Unatoč lošem početku, pčelari u BiH bilježe solidne prinose zahvaljujući lipi i medljici. Cijene meda ostaju stabilne, no poticaji su i dalje nedovoljni.
Iako je početak pčelarske sezone bio sve samo ne obećavajući, ljetni mjeseci donijeli su ohrabrujuće rezultate jer je drugo rojenje donijelo znatne količine meda.
Senad Hodžić, predsjednik Udruge pčelara Tuzlanske županije, ističe kako se, unatoč teškom početku, ipak može govoriti o solidnoj godini za one pčelare koji su uspjeli očuvati svoje kolonije.
Prošlog je vikenda obavio drugo vrcanje meda, a kako kaže, u Posavini je na mikrolokacijama prikupljen kvalitetan med od lipe i medljike.
''Zadovoljan sam prinosom. Prosjek je 17 do 18 kilograma po košnici s ove druge paše, jer sam iz prve košnice također izvadio nešto meda'', rekao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, u područjima gdje prevladava lipa pčele su imale dovoljno paše. Na pojedinim lokacijama pojavila se i medljika, što je dodatno obogatilo prinose, iako situacija nije bila jednaka u svim krajevima zemlje.
Pčelarska sezona započela je pod nepovoljnim vremenskim uvjetima, s obilnim kišama tijekom cvatnje, što je dovelo do velikih gubitaka. Procjenjuje se da je na razini Bosne i Hercegovine uginulo između 40 i 50 posto pčelinjih zajednica.
''Tko je imao dobro pripremljene i snažne pčele, mogao je uzeti dio meda već u prvoj paši. Bagrem je podbacio, medio je svega pet do šest dana, ali su druge biljke, poput šaša i proljetnog bilja, davale nektar. Bilo je i proljetnog cvjetnog meda, no tada ga gotovo nitko nije vrcao'', dodaje Hodžić za Agroklub.
Većina pčelara nije uspjela iskoristiti prvu pašu pa su kombinirali prinose – proljetni med, bagrem, lipu i medljiku – gdje god je to bilo moguće. Unatoč izazovima, Hodžić smatra da će pčelari imati dovoljno meda za pokrivanje osnovnih troškova.
''Pčelari će imati solidnu godinu – ne baš dobru, ali dovoljnu da pokriju troškove. Sve ovisi o maticama, lokaciji, znanju pčelara, tehnikama pčelarenja i drugim čimbenicima. Ovom drugom pašom moguće je nadoknaditi dio gubitaka nastalih tijekom zime i ranog proljeća'', pojasnio je.
Cijena meda na tržištu Bosne i Hercegovine očekivano će ostati stabilna – prosječno oko 25 KM po kilogramu, dok će tamniji medovi, poput kestena i medljike, dosezati cijenu od 30 KM po kilogramu.
''Malo će pčelara proizvoditi veće količine meda jer je kupovna moć građana vrlo slaba, a uz to imamo problem s niskim cijenama uvoznog meda u pakiranjima, kao i s patvorenim medom koji obara tržišne cijene'', upozorio je Hodžić.
Na području Federacije BiH pčelari ostvaruju poticaj u iznosu od 15 KM po košnici, dok Tuzlanska županija dodatno izdvaja 10 KM po košnici za zdravstvenu zaštitu i očuvanje pčelinjeg fonda. Ipak, pčelari se nadaju većoj institucionalnoj potpori kako bi lakše prebrodili posljedice teške zime i slabog početka sezone.
