Uvođenje novih carinskih stopa od strane Sjedinjenih Američkih Država na robu iz cijelog svijeta izazvalo je val zabrinutosti među trgovinskim partnerima Washingtona, a prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, među pogođenim zemljama nalazi se i Bosna i Hercegovina. Carine u visini od čak 35% odnosit će se i na proizvode iz BiH koji idu na američko tržište.
Iz Vanjskotrgovinske komore su nam naveli kako BiH nema velik obujam razmjene sa SAD-om. Naime, radi se o samo 1 % od ukupne vanjskotrgovinske razmjene.
Ukupan izvoz iz BiH u SAD u 2024. godini iznosio je 234,5 milijuna KM, dok je vrijednost uvoza bila 190 milijuna KM. Najveći dio izvoza iz BiH prema SAD-u odnosi se na namjensku industriju, koja čini više od 60 % ukupnog izvoza, odnosno 135 milijuna KM. Više od 50 milijuna KM otpada na proizvode metalske i elektroindustrije, oko 15 milijuna KM na proizvode kemijske industrije, a manji dio izvoza čine proizvodi prehrambene i drvne industrije.
BREAKING: Donald Trump is reading from a chart the list of all the counties he's imposing tariffs on, officially kicking off recession day in the United States of America. pic.twitter.com/E4Qb8FOK8U
— CALL TO ACTIVISM (@CalltoActivism) April 2, 2025
Bosna i Hercegovina neće biti izravno pogođena ovim mjerama u velikoj mjeri, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koji su dosad bili carinjeni po stopi od 12 %, a od sada će se cariniti po stopi od 35 %, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore.
Kako navode, očekuje se izraženiji negativan učinak neizravno, sukladno strukturi izvoza. Poduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije, a one industrije koje svoje proizvode posredno izvoze u SAD mogle bi se suočiti s problemima. To će prvenstveno ovisiti o reakciji kupaca iz EU-a, koji bh. proizvode plasiraju izravno ili ih koriste kao dio svojih proizvoda za izvoz na američko tržište.
Ako kupci iz EU-a budu prisiljeni povećati cijene zbog novih carina, moglo bi doći do smanjenja njihove potražnje, a time i potražnje za proizvodima bh. poduzeća. Najveće posljedice mogle bi pogoditi metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan dio proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat toga, moglo bi doći do pritiska na produktivnost, pad zaposlenosti, povećanje troškova te pokretanja inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost da bi ova mjera mogla ugroziti poslovanje onih kompanija koje su do sada poslovale na granici isplativosti
U takvim okolnostima, za očekivati je da će doći do povećanja izvoza na alternativna tržišta – bilo kao krajnja odredišta, bilo na ona tržišta koja nisu u velikoj mjeri pogođena carinama i koja mogu preuzeti dio tog tereta.
RS9 Vampir. 9mm
— STORMBRINGER 🌪⚡🔥⚡⛈ (@Tatatiraaaaaa) June 13, 2019
TRB Bratunac, Republika Srpska! pic.twitter.com/YJH1cCksmg
Iz Vanjskotrgovinske komore su nam potvrdili kako je trenutno teško precizno izračunati učinke uvođenja carina od strane SAD-a i napraviti projekcije ukupne štete za gospodarstvo BiH.
Kada je riječ o mjerama za ublažavanje negativnih posljedica carina, naglašavaju kako je nužno uključiti sve relevantne aktere iz BiH i analizirati poteze koje će poduzeti naši najvažniji trgovinski partneri.
Navode kako trenutno postoji spremnost pojedinih aktera iz EU-a za recipročnim mjerama, ali prevladava poziv na dijalog u interesu izbjegavanja krajnjih mjera i pronalaska rješenja za ovu situaciju.
"Sveukupno gledano, ograničavanje slobodne trgovine imat će negativan utjecaj na razinu gospodarske aktivnosti i dodatno pojačati bojazan od recesije", potvrdili su za Bljesak.info.
Podsjetimo, Trump nije uveo carine samo BiH, već i susjednoj Srbiji 37 posto, i ovaj postotak je najveći među zemljama regije. Prema podacima Bijele kuće, Srbija SAD-u naplaćuje carine od 74 posto.
Carine su uvedene i Sjevernoj Makedoniji (33 posto), dok za Kosovo i Crnu Goru iznose 10 posto. Na spisku su još i Kina 34 posto, Indija 26 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 10 posto, Japan 24 posto, Australija 10 posto, dok su EU uvedene carine od 20 posto.
Kako je ranije pojasnio carine uvodi ne bi li okončao američku ''jednostranu ekonomsku predaju'' i potaknuo ekonomsku ''transformaciju'' kod kuće.