Da je stanje u rudnicima Federacije BiH već dulje vrijeme katastrofalno, nije nikakva tajna, no ono se pogoršava iz dana u dan, a kraj krize se ne nazire.
Porezna uprava Federacije BiH objavila je nove podatke o najvećim poreznim dužnicima, a na samom vrhu liste ponovno se nalaze rudnici koji posluju u sklopu koncerna Elektroprivrede BiH, prenosi Avaz.
Tako je početkom ove godine na neslavno prvo mjesto stigao RMU "Kreka", čiji dug je čak premašio onaj Željeznica FBiH, koje godinama drže vrh ove liste. Dug Kreke zaključno s krajem ožujka iznosi 171.636.089 KM – čak šest milijuna KM više nego krajem prošle godine.
Ništa bolja situacija nije ni u rudniku Breza, čiji porezni dug iznosi 131.427.866 KM, a u posljednja tri mjeseca povećan je za dodatnih 3,3 milijuna KM. Rudnik "Abid Lolić" iz Bile kod Travnika duguje 52.705.357 KM, što je povećanje od gotovo 4 milijuna KM u odnosu na prethodni kvartal.
U vrhu liste dužnika i dalje se nalazi i RMU Zenica s dugom većim od 143 milijuna KM, no njihov dug trenutačno ne raste jer je Vlada FBiH pokrenula aktivnosti na njegovom zatvaranju.
Na konferenciji povodom dvije godine rada Vlade FBiH, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić otvoreno je priznao da je stanje u rudarskom sektoru iznimno teško, istaknuvši da rudnici samo po osnovi doprinosa duguju čak 1,2 milijarde KM.
"To je sramotno. Gomilanje dugova traje već deset godina. Rudnici i Elektroprivreda BiH su u najizazovnijem stanju koje moramo sanirati. PU FBiH i cijela Vlada rade na rješenju kako da se riješimo ovih nagomilanih troškova", rekao je Lakić.
Dodao je kako je nepravedno da javna poduzeća godinama ne plaćaju doprinose, dok se od privatnog sektora traži redovitost.
"U zadnjih godinu i pol zabilježen je porast proizvodnje ugljena. Neki rudnici mogu podmirivati svoje obveze. Pripremamo zakonsku regulativu kojom bismo pokušali sanirati stanje u narednom razdoblju", dodao je.
Stručnjak za energetiku Nihad Harbaš ocjenjuje da su uzroci kolapsa višestruki: nedostatak investicija u mehanizaciju, izostanak otkrića novih nalazišta, preniska produktivnost rudnika, preglomazna administracija.
"Postojeće količine ugljena, do kojih se moglo lako doći, već su iskopane. Za nova nalazišta nužne su investicije. Uz to, cijena ugljena koji ide iz rudnika koncerna znatno je niža od tržišne", upozorio je Harbaš.
Potvrdio je i kako je broj administrativnih zaposlenika često jednak ili čak veći od broja rudara, a stanje dodatno komplicira visok udio invalida rada koji ne mogu raditi u jamama.
"Elektroenergetski sustav je na infuziji – kao bazen bez vode u kojem crpke izdišu. Bez novih kapaciteta i strategije o zamjeni ugljena – ne možemo očekivati ništa dobro", poručio je.
Profesor Željko Rička podsjeća kako su rudnici stavljeni pod upravljanje Elektroprivrede BiH usprkos ranijim upozorenjima da bi to moglo ugroziti cijeli sustav.
"Cijena struje je ispod tržišne, a dovođenje u realne okvire bi pogodilo građane i gospodarstvo. EP BiH je izvozila električnu energiju proizvedenu iz ugljena, ali ništa nije akumulirano za ulaganje u rudnike. Danas su oni tehnološki na najnižoj razini", kazao je Rička.
Istaknuo je kako se neplaćanje doprinosa toleriralo godinama, što sada pogađa i zdravstveni sektor i mirovinski fond.
"Kada netko ispadne iz sustava, dug se kumulira. Ne može se očekivati da privatnici plaćaju svoje obveze i istovremeno pokrivaju gubitke sektora u kojem se zakoni ne primjenjuju jednako. Ta ‘zaraza’ prelijeva se i na privatni sektor", zaključuje Rička.
