Jen ponovno pada, japanski prinosi rastu, Amerika strepi

Dan nakon što smo pisali o mogućnosti da promjene u Japanu pokrenu veće pomake na globalnim tržištima, nije došlo do dramatičnog raspleta. Nije bilo panične prodaje američkih obveznica niti naglog zatvaranja carry trade pozicija. Ali nekoliko današnjih podataka pokazuje da problem nije nestao – samo se zasad razvija sporije nego što su najdramatičniji scenariji predviđali.

Najvažnija promjena dogodila se na japanskom tržištu državnog duga. Prinos na desetogodišnju japansku državnu obveznicu u ponedjeljak je porastao na 2,805 posto, približavajući se razini od tri posto koju dio analitičara vidi kao moguću točku nakon koje bi se prodaja obveznica mogla dodatno ubrzati. Reuters navodi da bi Bank of Japan u slučaju naglog i jednostranog rasta prinosa mogao biti prisiljen intervenirati kako bi spriječio poremećaje na tržištu.

To je posebno neugodno za japansku vladu. Premijerka Sanae Takaichi vodi ekspanzivniju fiskalnu politiku, dok Bank of Japan istodobno pokušava postupno izaći iz dugog razdoblja iznimno labave monetarne politike. Što su prinosi viši, to je skuplje refinanciranje golemog japanskog javnog duga, ali bi ponovno masovno kupovanje obveznica od strane središnje banke moglo dodatno narušiti povjerenje tržišta.

Jen danas krenuo u suprotnom smjeru

Oni koji su očekivali naglo jačanje jena danas ga nisu dočekali.

Japanska valuta oslabila je oko 0,8 posto na približno 159,1 jen za dolar, što je bio njezin najveći dnevni pad u gotovo pet mjeseci. Jen se tako udaljio od razina koje je dosegnuo nakon nedavne zajedničke intervencije Japana i Sjedinjenih Država, iako je i dalje osjetno jači od gotovo 164 jena za dolar, koliko je dosezao krajem srpnja.

To je važan detalj jer pokazuje da tržište još nije krenulo u masovno zatvaranje pozicija financiranih jeftinim jenom. Upravo bi takav potez mogao izazvati nagli povrat kapitala prema Japanu i potrese na drugim tržištima.

Ipak, nešto se već promijenilo. Prema podacima američkog regulatora, špekulanti su u tjednu do 4. kolovoza smanjili svoje neto oklade protiv jena za čak 8,865 milijardi dolara, što je najveće takvo povlačenje u više od 12 godina.

Drugim riječima, veliki investitori očito su postali oprezniji prema nastavku pada japanske valute.

Bank of Japan sve bliže novom povećanju kamata

Današnji podaci iz same japanske središnje banke dodatno su zakomplicirali situaciju.

Sažetak srpanjskog sastanka Bank of Japan pokazao je da najmanje tri od devet članova uprave žele brže podizanje kamatnih stopa zbog straha od inflacije. Dio članova smatra da više nije najveći rizik preslaba inflacija, nego upravo suprotno – mogućnost da rast cijena izmakne kontroli.

Tržište zbog toga sve ozbiljnije računa na novo povećanje kamata već na sastanku 17. i 18. rujna.

BOJ je u lipnju podigao ključnu stopu na jedan posto, najvišu razinu u 31 godinu. Reuters navodi da većina analitičara očekuje daljnji rast prema 1,25 posto do kraja godine.

Za globalna tržišta upravo je tempo povećanja kamata možda važniji od samog jednog poteza. Ako Japan prijeđe s dosadašnjeg sporog podizanja kamata na agresivniji ritam, držanje novca u inozemstvu uz financiranje jeftinim jenom postaje manje privlačno.

Američke obveznice danas pale, ali ne zbog japanske rasprodaje

Još jedan dio sinoćnjeg scenarija danas se nije ostvario.

Nema dokaza da su japanski investitori krenuli u masovnu rasprodaju američkih državnih obveznica. Prinos na američku desetogodišnju obveznicu jest porastao na oko 4,70 posto, ali Reuters taj pomak uglavnom povezuje s rastom cijena nafte, očekivanjem novih američkih podataka o inflaciji i velikom ponudom novih državnih obveznica tijekom ovog tjedna.

To je bitna razlika.

Dakle, američke obveznice danas jesu bile pod pritiskom, ali nema pokazatelja da je razlog nekakav japanski ''bijeg'' iz Treasurysa.

Zašto se Washington toliko uključio?

Jedna od najzanimljivijih stvari dogodila se zapravo prije današnjeg trgovanja.

Japan i SAD prošlog su tjedna zajedno intervenirali na tržištu kako bi zaustavili pad jena, što je izuzetno rijedak potez. Bivši dužnosnik Bank of Japan Atsushi Takeuchi rekao je Reutersu da je Washington vjerojatno odlučio pomoći i zbog straha da bi rast japanskih prinosa mogao prijeći na američko tržište obveznica.

Američki ministar financija Scott Bessent dodatno je pritisnuo Tokio da nakon valutne intervencije napravi i ono što tržište smatra ključnim – podigne kamatne stope. Reutersovi izvori smatraju da je zbog toga povećanje kamata u rujnu sada vrlo izgledno.

To pokazuje da problem više nije samo japanski.

Ako prinosi na japanske obveznice nastave rasti, domaćim ulagačima postaje sve zanimljivije držati kapital kod kuće. Japan je desetljećima bio jedan od najvećih izvora kapitala za svjetska financijska tržišta upravo zato što su domaće kamate bile gotovo na nuli.

Promijeni li se ta računica, može se promijeniti i smjer ogromnih tokova novca.

Opruga je zategnuta, ali nije pukla

Zato današnje događaje ne treba opisivati kao financijski potres. On se nije dogodio.

Jen je čak oslabio, američke obveznice nisu doživjele japansku rasprodaju, a svjetske burze nastavile su relativno normalno trgovanje.

Ali nekoliko stvari koje smo sinoć izdvojili kao moguće okidače upravo se razvija: japanski prinosi ponovno rastu, BOJ otvoreno govori o bržem povećanju kamata, američka vlada uključila se u obranu jena, a investitori ubrzano smanjuju oklade protiv japanske valute.

Najbolji opis trenutne situacije možda je upravo ovaj: Japan nije izazvao potres, ali financijska opruga postaje sve zategnutija.

Sljedeće važne točke bit će govor zamjenika guvernera BOJ-a krajem kolovoza, susret američkog ministra financija Bessenta i guvernera BOJ-a Kazua Uede te, prije svega, rujanski sastanak japanske središnje banke.