Amerika prodala eure bez znanja ECB-a? Financial Times otkriva presedan koji zabrinjava europske dužnosnike

Jedan od najneobičnijih poteza na svjetskom deviznom tržištu posljednjih desetljeća izazvao je ozbiljne napetosti između Washingtona i Frankfurta. Prema pisanju Financial Timesa, američko Ministarstvo financija prodalo je velike količine eura kako bi kupilo japanski jen, a da o tome prethodno nije obavijestilo Europsku središnju banku (ECB).

Visoki europski dužnosnici taj su potez opisali kao "presedan", a jedan od njih izjavio je za Financial Times: "Ovo se nikada prije nije dogodilo."

Prema istom izvoru, ECB je za američku intervenciju saznala tek nakon što je transakcija već bila izvršena, što je među europskim kreatorima monetarne politike izazvalo veliko nezadovoljstvo i zabrinutost zbog narušavanja dugogodišnje prakse koordinacije između zapadnih središnjih banaka.

Zašto su SAD uopće prodavale eure?

Na prvi pogled djeluje nelogično da Sjedinjene Države prodaju euro kako bi kupile japansku valutu.

Međutim, pozadina je mnogo složenija.

Japan je najveći strani vlasnik američkih državnih obveznica (Treasuries). U trenutku kada je jen pao na najnižu razinu prema dolaru od 1986. godine, pojavila se bojazan da bi japanske financijske institucije, kako bi obranile vlastitu valutu, morale prodavati upravo američke državne obveznice.

Takva prodaja dodatno bi povećala prinose na američki dug, koji su već bili na najvišim razinama u gotovo dva desetljeća.

Kako bi izbjegao dodatni pritisak na tržište američkih obveznica, Washington je zajedno s Japanom intervenirao na deviznom tržištu kupnjom jena. No umjesto prodaje dolara, koja bi bila u suprotnosti s politikom snažnog američkog dolara, američko Ministarstvo financija odlučilo je prodavati eure.

Reuters: riječ je o neuobičajenoj intervenciji

Reuters navodi kako je riječ o prvoj zajedničkoj američko-japanskoj intervenciji za potporu jenu nakon gotovo tri desetljeća.

Agencija također potvrđuje da je Washington koristio eure za kupnju jena, što je izazvalo brojna pitanja među analitičarima jer se radi o vrlo neuobičajenom potezu u međunarodnoj monetarnoj politici.

Strah od narušavanja povjerenja među saveznicima

Najveće iznenađenje nije sama intervencija nego način na koji je provedena. Prema Financial Timesu, desetljećima je vrijedilo nepisano pravilo da se ovakvi potezi koordiniraju između najvećih zapadnih središnjih banaka.

Ovoga puta ECB nije bila uključena u donošenje odluke niti je unaprijed obaviještena da će američke vlasti prodavati euro kao dio operacije potpore japanskom jenu.

Europski dužnosnici upozoravaju da bi takav način djelovanja mogao narušiti povjerenje koje je desetljećima bilo temelj međunarodne financijske suradnje.

Što to znači za svjetska tržišta?

Analitičari smatraju da ovaj slučaj pokazuje koliko su danas međusobno povezani tržište valuta i tržište državnog duga.

Slabljenje japanskog jena više nije samo japanski problem. Ono može izazvati prodaju američkih državnih obveznica, povećati troškove zaduživanja SAD-a i izazvati reakcije koje se prelijevaju na europsko tržište.

Istodobno, slučaj otvara pitanje hoće li buduće valutne intervencije i dalje biti rezultat koordinacije među saveznicima ili će pojedine države sve češće djelovati samostalno kada procijene da su njihovi nacionalni interesi ugroženi.