Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Brotnjak Tihomir Prusina obranio je ovih dana doktorsku disertaciju pod naslovom "Utjecaj autohtonih sojeva kvasaca Saccharomyces cerevisiae na kvalitetu vina Žilavka" čime je stekao najviše akademsko zvanje dr.sc. vinarstva.
Ovim je dr.sc. Prusina postao prvi doktor enologije u Hercegovini.
Ciljevi istraživanja doktorske disertacije bili su ustanoviti utjecaj fermentacije s autohtonim sojevima kvasaca Saccharomyces cerevisiae, komercijalnim starter kulturama i epifitnim mikroorganizmima na koncentracije ukupnih i pojedinačnih viših alkohola, te etil acetata u vinima Žilavke dobivenim od grožđa s tri ekološki različita položaja Mostarskog vinogorja: utvrditi njihov utjecaj na kvalitetu i senzornu prepoznatljivost vina Žilavka; temeljem dobivenih rezultata kemijskih i senzornih analiza pokušati definirati soj Saccharomyces cerevisiae, koji daje senzorno najbolja vina, prepoznatljiva po sortnim karakteristikama i po proizvodnom području.
Istraživanja su provedena na sorti Žilavka s tri vinogradarska položaja Brotnja: Kameni vinogradi, Tepčići i Dubrava sa izoliranim autohtonim sojevima kvasaca iz Kamenih vinograda u Blizancima.
Tihomir Prusina je rođen 23. srpnja 1960. u Hamzićima, općina Čitluk, BiH. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja upisuje Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao 1985. godine - smjer: voćarsko-vinogradarsko-vinarski.
Magistarski rad "Utjecaj temperatura fermentacije na kemijski sastav i senzorna svojstva vina Žilavka" obranio je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2004. godine.
Zaposlen je u Vinariji Čitluk d.d. Čitluk od 1985. godine gdje i sada radi. Radio je na poslovima tehnologa biljne proizvodnje na plantaži, tehnologa u punionici vina, tehnolog u podrumu, a sada radi kao rukovoditelj vinarske proizvodnje i glavni enolog. Član je društva enologa Hrvatske.
Od 1998. godine do danas radi kao vanjski suradnik na Agronomskom i prehrambeno tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru kao asistent iz predmeta "Vinarstvo" i "Vinarstvo II".
Objavio je pet znanstvenih radova.
