Vlada Federacije BiH pripremila je prijedlog novog Zakona o fiskalizaciji transakcija kojim bi se uvela online fiskalizacija kao dio šire fiskalne reforme.
Oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojila su Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija u FBiH, kojim je predviđeno nekoliko značajnih novina. Poznato je tko je zakonom obveznik fiskalizacije, a tko izuzet, a poznato je i koje temeljite promjene zakon donosi, osobito za one koji ostvaruju i najmanje ekonomske aktivnosti, prenosi Akta.ba.
Naime, ovim se zakonom propisuje obveza izdavanja fiskalnih računa za sve subjekte koji ostvaruju promet na teritoriju FBiH – uključujući ne samo trgovačka društva i obrtnike, već i fizičke osobe koje nisu registrirani poduzetnici, ali ostvaruju godišnji prihod veći od 5.000 KM.
To u praksi znači da bi i mnogi građani koji povremeno obavljaju određene transakcije (npr. iznajmljuju stan ili prodaju vlastitu imovinu) postali obveznici fiskalizacije ako im takvi prihodi premaše zadani prag od 5.000 KM godišnje.
Iz Vlade FBiH navode kako je cilj predloženog zakona suzbijanje sive ekonomije i jačanje porezne discipline uz korištenje suvremenih tehnologija za evidentiranje svake transakcije u stvarnom vremenu.
Zakon ukida niz izuzeća koja su postojala u dosadašnjem sustavu fiskalizacije – više neće biti izuzeti ni samostalni poljoprivrednici na tržnicama, ni obrtnici tradicionalnih zanata koji prodaju ručne radove.
Osobito je značajna nova odredba koja se odnosi na fizičke osobe. Prema nacrtu, svaka fizička osoba koja obavlja bilo kakvu djelatnost (prodaju proizvoda, roba ili usluga), a nije registrirala tvrtku, morat će izdavati fiskalne račune ako je njezin ukupan prihod u prethodnoj godini veći od 5.000 KM.
Ova mjera obuhvaća širok spektar građana – od iznajmljivača nekretnina, preko povremenih prodavača (npr. polovnih vozila), do samostalnih zanatlija ili honoraraca koji nisu formalno registrirali obrt.
Prag od 5.000 KM smatra se relativno niskim – stručnjaci upozoravaju da se taj iznos danas lako premaši, te predlažu viši prag (npr. 12.000 KM godišnje), kako mali pružatelji usluga ne bi bili prekomjerno fiskalno opterećeni.
Ipak, prema sadašnjem prijedlogu, svaka osoba koja premaši taj iznos postaje obveznikom fiskalizacije.
U nastavku se analiziraju moguće ekonomske i administrativne posljedice za male pružatelje usluga, te nove obveze koje zakon donosi (digitalni potpis, uređaji, softver).
Uvođenje obveze fiskalizacije za male i neformalne djelatnosti neizbježno donosi dodatne troškove i administrativne zahtjeve. Neki od primjera uključuju:
Predstavnici obrtnika upozoravaju da bi ovo za mnoge bilo pogubno. Mirza Batalović, zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe da su stari zanati niskoprofitabilni, jedva opstaju i da bi fiskalna kasa za njih značila kraj poslovanja.
Željko Babić, predsjednik Obrtničke komore FBiH, naglašava kako su ti obrtnici uglavnom samozaposleni pojedinci sa skromnim prometom i paušalnim porezom, a fiskalna blagajna je za njih ozbiljno tehničko i financijsko opterećenje.
Općenito, fiskalizacija će značiti porast troškova poslovanja (nabava opreme, digitalni certifikati, održavanje), a neki bi mogli formalizirati svoje djelatnosti, dok bi drugi mogli pokušati ostati ispod praga kako bi izbjegli nove obveze.
Administrativno, fizičke osobe koje dosad nisu bile u dodiru s poreznim sustavom morat će naučiti fiskalne procedure, voditi evidenciju i čuvati račune. Neispunjavanje obveza nosi rizik kazni – predviđene su novčane kazne od 100 KM do 30.000 KM, ovisno o težini prekršaja. Za kupce je predviđena kazna od 100 KM, a za fizičke osobe koje su obveznici fiskalizacije – 5.000 KM.
To dodatno zabrinjava male pružatelje usluga koji se sada suočavaju s visokim kaznama, iako možda nikad nisu imali kontakt s fiskalnim računima.
Središnji tehnološki zahtjev online fiskalizacije je korištenje kvalificiranog digitalnog potpisa prilikom izdavanja računa. Svaki obveznik fiskalizacije morat će imati certifikat za elektronički potpis izdan od ovlaštenog certifikacijskog tijela.
U praksi, to znači da će fizička osoba morati imati svoj digitalni identitet kojim će potpisivati svaki račun prije slanja Poreznoj upravi. Time se jamči autentičnost računa i veza s konkretnim obveznikom.
Osim potpisa, zakon nameće i druge tehničke uvjete i dodatne troškove.
Zbog svega navedenog, postoji opravdana bojazan da će dio najmanjih subjekata radije prestati s poslovanjem ili prijeći u sivu zonu, nego se priključiti sustavu koji im nameće fiksne troškove koje ne mogu pokriti.
Predložene izmjene izazvale su brojne reakcije stručne javnosti, gospodarskih komora i udruga.
Posebno se ističe nelogičnost da zakon obuhvaća i najsitnije obrtnike, dok pod određenim uvjetima izuzima kladionice.
Naime, nacrt predviđa da djelatnost igara na sreću bude izuzeta ako su sustavi tih priređivača povezani online s Poreznom upravom.
Obrtnici smatraju da je to dvostruki standard. ''Oslobodili su kladionice, ali se nisu sjetili zanatlija'', rekao je zastupnik Mirza Batalović. On je ranije predložio Zaključak kojim se traži izuzeće starih zanata iz fiskalizacije.
Zahvalio je ministru Mijatoviću koji je prihvatio prijedlog i potvrdio da će izuzeće biti uvršteno u konačni prijedlog Zakona.
Ministarstvo financija FBiH na sjednici parlamenta obećalo je razmotriti taj amandman, što ulijeva nadu da će barem najugroženije kategorije obrtnika biti pošteđene.
