Ministar financija HNŽ, gospodin Adil Šuta, rođen je u Mostaru, po struci je magistar ekonomskih znanosti. Menadžerska iskustva stjecao je na rukovodnim funkcijama u BH Telecomu, a onda je odlučio iskušati se u izvršnoj vlasti županije.
"Menadžerska funkcija pomogla mi je da ovaj posao lakše naučim, prihvatim i primjenjujem. Naravno, ovaj segment budžeta, budžetskog planiranja i izvršenja nije isti kao u telekomu, fokusiran je na financije, ali su financije jako široka oblast imajući u vidu trezorsko poslovanje", kaže naš gost na pitanje o razlikama između menadžerske i ministarske dužnosti.
Naravno, u ovom razgovoru, nakon što smo predstavili Hercegovačko-neretvansku županiju i njezine potencijale te aktualno stanje gospodarskog, društvenog i socijalnog trenutka, pozabavili smo se temom velike prirodne nesreće, odnosno elementarne katastrofe na našem području prije četiri mjeseca.
"Stožer civilne zaštite reagirao je odmah toga jutra, sazvali smo hitnu sjednicu, predložili proglašenje elementarne nepogode, stavili u funkciju službe zaštite i spašavanja, u međuvremenu Vlada je donijela odluku o proglašenju izvanrednog stanja", kaže naš sugovornik, elaborirajući u nastavku razgovora o ovoj temi niz pojedinosti od kojih neke možda i nisu dovoljno poznate javnosti.
Nadalje, otvorili smo i nezaobilaznu temu štrajka i nezadovoljstva svojim položajem prosvjetnih djelatnika u županiji, pri čemu smo nastojali saznati najaktualnije informacije u smislu eventualnog konačnog dogovora između Vlade i prosvjetnog sindikata te u tom smislu možete također čuti veliki broj informacija i podataka o novčanim sredstvima koja se izdvajaju za obrazovanje.
"U HNŽ-u se za obrazovanje izdvaja više u odnosu na druge kantone. Od 2020. samo za plaće u obrazovanju izdvojeno je 70 milijuna. Nismo ni mi zadovoljni primanjima, ali ona su u skladu sa financijskim mogućnostima, kaže ministar Šuta.
Dakako, ovu smo temu također opširno prošli u razgovoru pa preporučujemo poslušati podcast u cijelosti.
Od socijalnih tema svakako dominira uredba federalne vlade o najnižoj plaći.
"Smatram da je taj proces trebao biti transparentniji, da je trebalo krenuti u nekom određenom periodu prije toga kako bi se pripremili za 1.1.2025., a ovako je vlada Federacije donijela odluku za koju još ne znamo da će ostati u istom obliku. Minimalna plaća svakako treba biti 1.000 maraka ili viša, ali ekonomija ima svoja određena pravila", kaže gospodin Šuta te u nastavku obrazlaže ukupne moguće konotacije ovakvog načina donošenja uredbi.
Nadalje, čut ćete iz prve ruke i informacije o drugim senzibilnim temama iz seta socijalne zaštite, pogotovo rad se radi o djeci, porodiljskoj naknadi, potporama mladim parovima i tome slično, a sve to u okviru dijela razgovora kojim pokušavamo saznati nešto više o strategiji demografske politike u županiji.
Neminovno je u kontekstu obrazovanja, socijalne politike, životnog standarda i drugih esencijalnih pitanja, govoriti i o odlascima ljudi s ovih područja, odnosno o modalitetima zaustavljanja trendova iseljavanja i odlijevanja kvalificirane radne snage i tome slično.
U svakom slučaju, najbolje odgovore na spomenuta šira pitanja, ali i na niz drugih, ponudit će vam ovaj razgovor u integralnom obliku, stoga još jednom preporučujemo da ovaj podcast pogledate i poslušate u cijelosti.
