Sjedinjene Američke Države postigle su u utorak odvojene dogovore s Ukrajinom i Rusijom o pauziranju napada na moru i na energetske ciljeve, uz obećanje Washingtona da će raditi na ukidanju dijela sankcija protiv Moskve.
Iako nije jasno kada i kako će dogovori o sigurnosti na Crnom moru stupiti na snagu, riječ je o prvim službenim obvezama dviju zaraćenih strana od inauguracije predsjednika Donalda Trumpa. Trump zagovara okončanje rata u Ukrajini i brzo približavanje Moskvi, što izaziva zabrinutost u Kijevu i europskim prijestolnicama, prenosi Reuters.
Američki dogovor s Rusijom ide i dalje od onoga s Ukrajinom jer se Washington obvezao pomoći u nastojanju da se ukinu međunarodne sankcije na ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva, što je Moskva već dugo tražila.
Nedugo nakon američkih objava, Kremlj je poručio da dogovori o Crnom moru neće stupiti na snagu ukoliko se ne obnovi povezanost određenih ruskih banaka s međunarodnim financijskim sustavom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da po njegovu shvaćanju sporazumi o primirju ne uvjetuju ukidanje sankcija i da stupaju na snagu odmah, optuživši Kremlj da pokušava ''manipulirati sporazumima''.
''Već pokušavaju iskriviti dogovore i zapravo obmanuti i naše posrednike i cijeli svijet'', rekao je Zelenski u svom večernjem obraćanju.
I Kijev i Moskva izjavili su da će se osloniti na Washington u provedbi dogovora, iako izražavaju sumnju da će druga strana poštovati obveze.
''Trebaju nam jasna jamstva'', rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. ''S obzirom na loša iskustva s dogovorima samo s Kijevom, jamstva mogu doći jedino kao naredba iz Washingtona Zelenskom i njegovom timu.''
How Russia behaves in the coming days will reveal a lot—if not everything. If there are air raid alerts again, if there is renewed military activity in the Black Sea, if Russian manipulations and threats continue—then new measures will need to be taken, specifically against… pic.twitter.com/godMMN8d3K
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) March 25, 2025
Zelenski je rekao da će, ako Rusija prekrši dogovor, zatražiti od Trumpa dodatne sankcije protiv Moskve i više oružja za Ukrajinu. ''Nemamo povjerenja u Ruse, ali bit ćemo konstruktivni'', dodao je.
Nakon objava o dogovorima, i Rusija i Ukrajina međusobno su se optužile za napade dronovima, no nije bilo izvješća o udarima na ciljeve u Crnom moru ili energetske objekte.
U međuvremenu je Trump u intervjuu za Newsmax priznao da Rusija možda odugovlači s okončanjem rata. ''Mislim da Rusija želi kraj, ali moguće je da se vuku. I ja sam to znao raditi godinama'', rekao je.
Dogovori su postignuti nakon paralelnih razgovora u Saudijskoj Arabiji, koji su uslijedili nakon odvojenih telefonskih razgovora Trumpa s predsjednicima Zelenskim i Putinom prošlog tjedna.
Ako budu provedeni, ovo bi mogli biti prvi značajniji koraci prema Trumpovom cilju postizanja šireg primirja u ratu koji je počeo prije tri godine ruskom invazijom. Putin je, međutim, odbio Trumpov prijedlog za 30-dnevno primirje koje je Ukrajina prethodno podržala.
''Napredujemo'', rekao je Trump novinarima u utorak, dodajući da u pregovorima postoji ''ogromna netrpeljivost''. ''Mnogo je mržnje, kao što se može i primijetiti, ali to također otvara prostor za posredovanje i pokušaj zaustavljanja sukoba. I mislim da će uspjeti.''
Washington je posljednjih dana ublažio retoriku prema Rusiji, a Trumpov izaslanik Steve Witkoff izjavio je kako ''ne smatra Putina lošim momkom'', što je izazvalo uzbunu među europskim dužnosnicima.
Lavrov je komentirao da Witkoffov optimizam ne uzima u obzir europske saveznike Kijeva. ''On značajno precjenjuje europske elite koje žele visjeti kao kamen o vratu Zelenskog kako mu ne bi dopustile da popusti'', rekao je Lavrov.
Ukrajina i njezini saveznici u Europi strahuju da bi Trump mogao sklopiti brz dogovor s Putinom, koji bi ugrozio njihovu sigurnost i išao na ruku ruskim zahtjevima – uključujući napuštanje NATO ambicija i predaju teritorija pod ruskom kontrolom.
Kremlj je u utorak navečer objavio da je postignut dogovor s američkom stranom o pauzi u napadima na energetske ciljeve u Rusiji i Ukrajini u trajanju od 30 dana, počevši od 18. ožujka, kada je Putin o tome razgovarao s Trumpom, te da postoji spremnost za produljenje dogovora.
Ukrajina je prošlog tjedna najavila da bi pristala na takvu pauzu tek nakon formalnog sporazuma.
Rusija je mjesecima napadala ukrajinsku elektroenergetsku mrežu raketama i dronovima, dok je Ukrajina provodila napade dugog dometa na ruske naftne i plinske objekte. Takvi napadi postali su ključan dio ratnih taktika s obje strane.
Iako je pauza u napadima na energetsku infrastrukturu novost, dogovori o sigurnosti na Crnom moru adresiraju pitanje koje je bilo ključno početkom rata, kada je Rusija nametnula de facto pomorsku blokadu Ukrajini, jednoj od vodećih izvoznica žitarica, čime je pogoršala globalnu prehrambenu krizu.
Pomorske borbe posljednjih su mjeseci imale manju ulogu u ratu jer je Rusija povukla dio mornarice iz istočnog Crnog mora nakon niza uspješnih ukrajinskih napada.
Kijev je uspio ponovno otvoriti luke i izvoziti na razini bliskoj onoj prije rata, unatoč propasti prethodnog UN-ovog sporazuma o izvozu žitarica, ali su njegove luke i dalje pod stalnim zračnim udarima. Zelenskij tvrdi da bi novi dogovor trebao zabraniti takve napade.
Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov poručio je kako će Ukrajina svaki pokret ruskih ratnih brodova izvan istočnog dijela Crnog mora smatrati prijetnjom i imati puno pravo na samoobranu.
Moskva je poručila da bi sporazum trebao uključivati i ublažavanje sankcija, uključujući ponovno povezivanje ruske poljoprivredne banke s međunarodnim SWIFT platnim sustavom, što bi zahtijevalo suglasnost europskih zemalja.
