Europa mora uložiti najmanje 70 milijardi eura kako bi brzo završila izgradnju ključne vojne prometne mreže – tzv. ''ratne karte'' – koja uključuje ceste, željezničke pruge, luke i zračne koridore nužne za brzo premještanje trupa u slučaju rata. Ova infrastruktura ključna je za obranu kontinenta, no već godinama napredak koče birokracija, nesinkronizirani zakoni i politička nevoljkost.
Od 2014. godine NATO bezuspješno pokušava uvjeriti europske države da ojačaju kritične točke poput mostova koji ne mogu podnijeti težinu tenkova, prošire ceste i standardiziraju pravila prelaska granica za vojna vozila. No, neke srednjoeuropske i istočnoeuropske zemlje ne žele preuzeti trošak jačanja lokalne infrastrukture, dok različite nacionalne regulative dodatno kompliciraju suradnju – čak se i tenkovima nekih članica zna odbiti prolaz zbog lokalnih zakonskih ograničenja.
Europski povjerenik za obranu i svemir Andrius Kubilius upozorio je da infrastruktura mora odgovarati NATO planiranju i da se mora uspostaviti sustav zaštite tih strateških točaka. Osim toga, naglasio je kako je nužno razmotriti i pravne prepreke koje usporavaju procese.
Kubilius je dodao da bi se sredstva mogla povući iz raznih europskih fondova, uključujući proračun za promet i kohezijske fondove, jer su ulaganja u obrambenu industriju istovremeno i ulaganja u ekonomski razvoj i nova radna mjesta.
Jedno od rješenja koje se ponovno razmatra je uvođenje tzv. "vojnog Schengena", koji bi omogućio nesmetano i brzo kretanje vojske preko granica. SAD i Kanada već su potpisale jednostavan administrativni sporazum kojim se osigurava kretanje trupa uz samo pet dana najave.
Međutim, u slučaju Velike Britanije, koja je izvan EU nakon Brexita, Bruxelles razmatra politički obvezujući sporazum s puno strožim uvjetima. Takav dokument uključuje obveze poput usklađivanja britanske vojne opreme s EU standardima, ograničenja izvoza izvan EU, dijeljenja vojne tehnologije i povjerljivih podataka, te jamstva da UK neće djelovati protiv interesa sigurnosti EU.
Bivši britanski ministar obrane Ben Wallace već je 2020. godine odbacio ovaj prijedlog, navodeći kako su uvjeti previše restriktivni, osobito zbog zabrinutosti oko intelektualnog vlasništva i kontrole izvoza.
U međuvremenu, NATO i EU upozoravaju da sporost u jačanju vojne mobilnosti Europe predstavlja sigurnosni rizik, posebno u svjetlu rastućih globalnih napetosti. Ulog je, kako kažu – obrana cijelog kontinenta.
Danish parliament will Friday approve the deployment of up to 2,265 troops for NATO collective defence
— Hans Tino Hansen (@HthHans) April 7, 2022
- 1,000 btn combat group
- 225 mech inf coy
- 400 staff/support for MNC-NE & MND-N
- 300 support, logistics, engineers, signals
- 175 Navy
- 165 Airforcehttps://t.co/WT6Nh5ox5H pic.twitter.com/gKoLGo9Cqz
“The French army is typically good at deploying 5,000 to 10,000 men. And that is its great virtue compared to other European armies.
— French Aid to Ukraine 🇨🇵 🤜🤛 🇺🇦 (@aidefranceukr) February 25, 2025
Anyone can put men and vehicles in trucks. But to project a coherent force you need a chain of command, logistics, troops who know what they are… pic.twitter.com/42HN3vmzhm