Vladimir Putin suočen je s pritiscima da formalno objavi rat Ukrajini od strane ruskih tvrdolinijaša koji smatraju da njegova ''specijalna vojna operacija'' nije dovoljno daleko otišla.
Bijes je narastao nakon što je Ukrajina potajno unijela desetke dronova u Rusiju u teretnim kamionima i 1. lipnja iznenada napala Moskvin ponos – nuklearne bombardere.
''Šok i ogorčenje'' – tako je jedan visoki ruski dužnosnik opisao raspoloženje u Kremlju dan nakon iznenadnih udara iz Kijeva. Drugi ruski dužnosnik rekao je za The Telegraph: ''Kao i svaki razuman domoljub, doživio sam to kao osobnu tragediju.''
Bijes je bio toliko dubok da su se u nekim krugovima ponovno pojavili pozivi Putinu da ''objavi rat'' Ukrajini – zahtjev koji se zapadnim promatračima može činiti zbunjujućim, s obzirom na to da je sukob u četvrtoj godini i najkrvaviji u Europi nakon Drugog svjetskog rata.
Među ruskom tvrdolinijaškom nacionalističkom elitom raste uvjerenje da Putin nije otišao dovoljno daleko, te da bi trebao formalno objaviti rat, mobilizirati još milijun ljudi i svakodnevno raketirati Kijev kako bi uništio vladu Volodimira Zelenskog.
The Telegraph je razgovarao s izvorima unutar Kremlja kako bi procijenio može li ukrajinski napad dronovima – nazvan Operacija Paukova mreža – Rusiju natjerati na daljnju eskalaciju. Svi su pristali govoriti pod uvjetom anonimnosti.
''Eksplozije, dronovi, sabotaže, pa čak i teroristički napadi – to nas čeka ako Zelenskijev režim ne bude potpuno uništen'', rekao je jedan visoki dužnosnik ruske vlade.
Opisao se kao jastreb i priznao simpatije prema Jevgeniju Prigožinu, vođi Wagnera koji je u lipnju 2023. predvodio neuspjelu pobunu protiv Putina, a kasnije poginuo u padu zrakoplova. ''Ako Ukrajina prestane postojati u sadašnjem obliku, kriminalno podzemlje će biti demoralizirano'', tvrdi.
Unatoč razmjerima ukrajinskog napada, koji je prema procjenama SAD-a oštetio najmanje 20 ruskih nuklearnih bombardera, Kremlj se zasad drži opreznijeg pristupa.
''To nije potaknulo političku raspravu niti promjenu formata vojnih operacija'', rekao je bivši visoki dužnosnik Kremlja koji je nekoć vodio operacije protiv Ukrajine. ''U ruskom sustavu moći, gdje su inercija i očuvanje postojećeg balansa ključni, to mnogo govori.''
Drugi izvor, zaposlen u analitičkom centru bliskom ministarstvu obrane Rusije, bio je izravan: ''Može li predsjednik objaviti rat Kijevu? Trenutno, malo vjerojatno. Koliko god cinično zvučalo, vodstvo je zadovoljno sadašnjim stanjem.''
Tradicionalno, oporba Putinu dolazila je od liberalnih kritičara. No, od invazije se pojavila nova vrsta nacionalističke oporbe – likovi koji tvrde da je ruski predsjednik preoprezan.
Korijeni tog bijesa sežu u 2014., kada su neki tvrdolinijaši optužili Putina da nije dovoljno podržao ruske separatiste u istočnoj Ukrajini. Jedan od najpoznatijih je Igor Girkin, poznat i kao Strelkov, bivši FSB-ovac i vođa frakcije ''Bijesni domoljubi'' koja zahtijeva potpuno uništenje Ukrajine.
Nakon kritiziranja načina na koji Rusija vodi rat, Girkin je 2024. zatvoren zbog ekstremizma. ''Služim domovini!'' viknuo je nakon presude.
Takve figure možda su marginalne, ali imaju nesrazmjeran utjecaj unutar ruskog sigurnosnog aparata.
Britanski povjesničar Mark Galeotti rekao je: ''Činjenica da su oni ti koji drže oružje znači da ih Kremlj ne može ignorirati.''
Za većinu Zapada sukob je očito rat. No, Putin ga još uvijek naziva ''specijalnom vojnom operacijom'' – razlika koja je važna za ruske jastrebove.
Oni tvrde da bi samo formalna objava rata omogućila potpunu eskalaciju – svakodnevne interkontinentalne raketne napade, masovnu mobilizaciju, pa čak i upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
Ranije ovog mjeseca, nacionalistički podcast Russians with Attitude tvrdio je: ''Liberalni putinizam ima svojih prednosti – udoban je, moderan i gotovo imun na sankcije. No, mane su jasne – mekana vojna rukavica, pošteda neprijateljskog vodstva i prikrivanje neuspjeha.''
This is the capital of the largest country in Europe. Lemme repeat, this is the capital of the largest country in Europe - and we let this happen pic.twitter.com/jqjIJy6qNK
— Caolan (@CaolanReports) June 17, 2025
Trenutno su većina ruskih vojnika dragovoljci privučeni plaćama od oko 200.000 rubalja mjesečno – što je značajan iznos u ruralnim područjima. Objavom rata mogla bi se mobilizirati dva milijuna rezervista.
Analitičarka Emily Ferris iz Royal United Services Institute rekla je: ''Vlada bi zapravo dobila otvorene ruke da zemlju preusmjeri na ratni režim.''
Ipak, Kremlj pazi da većinu Rusa zaštiti od posljedica. Na početku invazije 2022., Putin je zabranio korištenje riječi ''rat'' i ''invazija'' u medijima.
Novačenje je usmjereno na rubne regije, ne na Moskvu ili Sankt-Peterburg. Rusi umiru u velikom broju, ali uglavnom daleko od očiju javnosti.
U Moskvi, Artyom, istraživač kibernetičke sigurnosti koji nije htio reći pravo ime, rekao je da većina mladih i dalje vjeruje Putinovim odlukama dok zemlja ''stoji ponosno'', a životni standard ostaje visok unatoč sankcijama.
Kremlj bi ove godine trebao potrošiti 6,3 posto BDP-a na obranu – najviše od Hladnog rata, ali ne onoliko koliko bi trošila zemlja u punom ratnom stanju.
Za usporedbu, Ukrajina je prošle godine potrošila 34 posto BDP-a na obranu, a Velika Britanija više od 50 posto tijekom Drugog svjetskog rata.
''Mobilizacija podriva ekonomsku stabilnost'', rekao je jedan sadašnji državni zaposlenik.
Prema njegovim riječima, ljudi bliski Putinu mogu ga uvjeriti da bi masovna mobilizacija bila korak prema urušavanju ratnog napora.
''Zašto bi bila potrebna sada? Imamo rakete Kalibr, imamo dragovoljce. Njihovi resursi još nisu iscrpljeni'', dodao je.
Novi val mobilizacije značio bi ne samo ekonomski pritisak, već i javno priznanje da Kremlj ne uspijeva u trogodišnjem ratu protiv susjeda.
''To je preskupo priznanje u situaciji gdje sve ovisi o iluziji kontrole'', istaknuo je bivši visoki dužnosnik Kremlja.
Dok ta iluzija možda neće trajati vječno, stručnjaci vjeruju da će Putinova vojska moći voditi rat sadašnjim tempom još godinama.
''Mislim da će iduće godine određene ekonomske poteškoće doći na naplatu'', rekao je Galeotti. ''Ali Rusi će ovaj rat moći voditi godinama.''
Kremlj se slaže. Vladimir Medinski, Putinov glavni pregovarač, nedavno je za The Wall Street Journal rekao da bi Rusija mogla nastaviti ratovati ''još 21 godinu'', aludirajući na dugi rat Petra Velikog sa Švedskom.
Putinova popularnost porasla je nakon invazije, prema državnim anketama, ali i podacima nezavisnog Leveda centra koji često ljuti Kremlj.
No, to bi se moglo promijeniti ako Putin krene s masovnom mobilizacijom.
Postoji i pitanje straha.
''Čim to nazovete ratom, svaki roditelj čije dijete služi vojsku ili će uskoro služiti počinje strahovati da će ga poslati na front'', rekao je Galeotti.
Drugim riječima, eskalacija nije bez političkog rizika. Dok nacionalistički blogeri i proratni influenceri dominiraju Telegramom, Kremlj je itekako svjestan koliko bi domaća kontrola mogla postati krhka ako rat stvarno dođe kući.
To objašnjava Putinovu brutalnu represiju. U Rusiji više nema organizirane ratne stranke. Istaknute figure tog tabora – i liberalni protivnici – uklonjeni su. Prigožin, nekoć blizak Putinu, poginuo je u navodnom atentatu tjednima nakon neuspjele pobune. Girkin je u zatvoru.
Aleksej Navaljni, najpopularniji ruski političar, umro je u kaznenoj koloniji. Time je Putin poslao poruku svima koji bi mogli pokazati političku inicijativu.
Istovremeno, sigurnosne službe pojačavaju nadzor nad radikalnim patriotskim i nacionalističkim krugovima koji su postali aktivniji nakon invazije.
''Zasad nijedan centar moći u zemlji nije sposoban nametnuti svoju volju Putinu'', rekao je izvor blizak vodstvu Državne dume.
Unatoč jastrebovskoj retorici, Putinove mogućnosti za eskalaciju nisu neograničene. To je pokazao njegov odgovor na Operaciju Paukova mreža.
S obzirom na značaj napada, zagovornici rata tražili su masivnu odmazdu. Nisu je dobili.
Nema sumnje da su ukrajinski gradovi poput Kijeva i Harkiva u posljednjim danima pretrpjeli strašne napade dronovima. No, odmazda je bila ograničena, prema zapadnim standardima i ruskim očekivanjima.
''Odgovor na Operaciju Paukova mreža mogao je biti mnogo gori. To je bio trenutak za veliku reakciju, a nisu je dali'', rekla je Ferris.
Stručnjaci vjeruju da Putinova vojska jednostavno nema resurse. Unatoč prijetnjama taktičkim nuklearnim oružjem i strateškim raketama, Rusija nema kapacitete za svakodnevne masovne napade kakve priželjkuju neki najglasniji nacionalisti.
''Uvijek ima prostora za eskalaciju'', rekao je Galeotti. ''Možda bi Putin mogao ispaliti nekoliko stotina dodatnih dronova dnevno. Ali to je otprilike to.''
Za sada, fantazija o punom ratu – o raketama Oreshnik koje svakodnevno lete na Kijev i vladi Zelenskog pretvorenoj u ruševine – ostaje upravo to – fantazija.
