U intervjuu za britanski list The Sunday Times, poljski predsjednik Andrzej Duda opisao je inicijativu "Istočni štit", koja uključuje izgradnju utvrda duž granica Poljske s Bjelorusijom i Rusijom, kao početak nove ''Željezne zavjese'' kako bi se zaštitili od onoga što naziva "ruskim svijetom".
''Ako je sigurnost mojih sunarodnjaka osigurana ponovnim postavljanjem Željezne zavjese, onda u redu, bit će Željezna zavjesa sve dok smo mi na slobodnoj strani", rekao je poljski predsjednik. Naglasio je da je ova obrambena politika ne samo poljski pothvat, već da je slične korake poduzimaju i Estonija, Latvija i Litva, koje također jačaju svoje granice.
Rat u Ukrajini, koji je započeo 2014. godine aneksijom Krima od strane Rusije i eskalirao s potpunom invazijom u veljači 2022., značajno je promijenio geopolitički izgled Istočne Europe. NATO zemlje, posebice one na zapadnoj granici Rusije, iskazale su povećanu zabrinutost za sigurnost.
Nakon ruskih napada, NATO je značajno pojačao svoje vojno prisustvo u Istočnoj Europi. Savez ne samo da je povećao broj trupa, već i provodio češće vojne vježbe i unaprijedio obrambenu infrastrukturu, kao što je "Istočni štit" u Poljskoj. Ovo je viđeno kao strateški potez za odvraćanje ruske agresije, podsjećajući na dinamike Hladnog rata.
Duda se referira na Željeznu zavjesu, pojam nastao od strane Winstona Churchilla, koji je opisivao ideološku i fizičku barijeru koja je dijelila Europu tijekom Hladnog rata. Njegovi komentari odražavaju osjećaj vraćanja u bipolaran svijet gdje su vojne utvrde smatrane nužnima za zaštitu nacionalnog suvereniteta i europskih vrijednosti od pretpostavljenih prijetnji.
Osim Poljske, baltičke zemlje također intenziviraju svoje obrambene mehanizme. Estonija, Latvija i Litva aktivno su uključene u izgradnju obrambenih linija, često u suradnji s ili uz podršku NATO-a, kako bi se suprotstavile potencijalnim prijetnjama iz Rusije, posebice zbog njihove strateške ranjivosti zbog zemljopisne blizine Rusiji i prošlih povijesnih tenzija.
Projekti utvrđivanja izazvali su različite reakcije. Dok neki smatraju da je to mudar korak za nacionalnu obranu, drugi kritiziraju zbog mogućeg eskaliranja tenzija. Kritičari tvrde da takve mjere mogu dodatno provocirati Rusiju, pridonoseći mentalitetu trke u naoružanju. Međutim, pristaše unutar NATO-a i drugih istočnoeuropskih zemalja smatraju ove utvrde nužnima za odvraćanje i kolektivnu obranu, osiguravajući sigurnost regije usred trajajućih sukoba.
Izgradnja ovih obrana, u kombinaciji s povećanim vojno prisustvom NATO-a, ističe trajnu napetost između NATO-a i Rusije. To naglašava strateški preokret prema obrani i sigurnosti u Istočnoj Europi, ciljajući ne samo na obranu od direktnih vojnih prijetnji, već i na zaštitu od hibridnih ratnih taktika poput kibernetičkih napada, dezinformacija i nepravilne migracije koje je Rusija koristila u prošlosti.
Izvješća predsjednika Duda i projekt "Istočni štit" pokazuju Poljsku angažiranost u kolektivnu obranu NATO-a, ali i odražavaju šire europske brige o sigurnosti u svjetlu ruskog djelovanja u Ukrajini.
