Europska unija i Velika Britanija uvele su novi, dosad najopsežniji paket sankcija protiv Rusije, i to bez čekanja na usklađivanje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Mjere su objavljene dan nakon što je američki predsjednik Donald Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji tom prilikom nije dao nikakvo obećanje o prihvaćanju primirja u Ukrajini.
Prema službenim izjavama iz Bruxellesa i Londona, sankcije su usmjerene na tzv. ''flotu u sjeni'' – mrežu brodova i brodarskih kompanija koje Rusija koristi kako bi zaobišla postojeće zabrane izvoza energenata – kao i na financijske institucije koje pomažu Moskvi u ublažavanju posljedica ranijih sankcija.
Cilj novog paketa je dodatno onemogućiti pristup Rusije ključnim vojnim tehnologijama te smanjiti prihode koje ostvaruje izvozom sirove nafte i plina.
Visoka predstavnica EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je da se radi o dosad najširem paketu sankcija:
''Dok Putin glumi da mu je stalo do mira, pripremaju se nove sankcije. Što Rusija duže ustraje u svom brutalnom i nezakonitom ratu, naš odgovor bit će odlučniji.''
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy dodao je da svako odgađanje mirovnog procesa samo pojačava europsku odlučnost:
''Pomoći ćemo Ukrajini svim sredstvima, uključujući i sankcije koje će oslabiti Putinovu ratnu mašineriju.''
Europska unija još je 2022. ograničila cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, no Moskva je pokušala izbjeći posljedice koristeći tankere bez registracije i osiguranja, koji plove pod zastavama trećih zemalja. Sada je novim mjerama pristup europskim lukama zabranjen za dodatna 189 broda, čime je broj sankcioniranih plovila povećan na 342.
Na crnu listu stavljeni su i menadžeri i kompanije koje upravljaju flotom – uključujući tvrtke iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske i Hong Konga, kao i jedan veliki osiguravatelj tankera. Dodatne mjere obuhvatile su i Surgutneftegaz, jednog od najvećih ruskih proizvođača nafte, te još jednu tvrtku specijaliziranu za otpremu nafte.
Sankcije su uvedene i protiv 45 ruskih firmi i pojedinaca koji dostavljaju ruskoj vojsci dronove, streljivo, oružje, opremu i ključne komponente. Vijeće EU proširilo je i listu pravnih subjekata kojima se ograničava izvoz robe i tehnologije dvojne namjene – dodano je 31 novo poduzeće, uključujući one iz Srbije, UAE-a, Turske, Vijetnama i Uzbekistana.
Riječ je o entitetima koji su identificirani kao posrednici u pokušajima zaobilaženja sankcija, osobito u sektorima dronova i industrijskih strojeva s numeričkim upravljanjem.
