Nikada neću zaboraviti prizore poplava u Bosni i Hercegovini: kišni potop pravih biblijskih razmjera koji je u roku nekoliko sati izazvao najveću štetu nakon užasnih ratova iz devedesetih godina. Sada, kad sam se vratila u Bruxelles, srce mi je i dalje ispunjeno tugom za onima koji su izgubili svoje rođake, dom i sredstva za život, ali i divljenjem zbog solidarnosti, hrabrosti i ljubaznosti koju ste pokazali u ovoj katastrofi - i čvrste odlučnosti da mobilizirate još veću pomoć za tisuće ljudi kojima je potrebna.
Punu veličinu ove tragedije shvatila sam u susretu s jednom staricom u Orašju: za nju i mnoge druge, ova kriza otvorila je upravo one ratne rane koje su još uvijek zarastale. Bila je evakuirana iz kuće i smještena u lokalnoj srednjoj školi. U ratu je već jednom izgubila kuću, a sada ju je izgubila opet.
„Samo želim da umrem na zemlji na kojoj sam rođena", rekla mi je. „Ali, sama neću moći da je spasim od vode".
Zagrlila sam je – i rekla joj da nije sama. „Niste sami“ - to je poruka koju sam željela poslati njoj i tisućama ljudi skrhanih najgorim poplavama u više od 120 godina.
Dan nakon što su poplave pogodile Balkan i nakon što je Bosna i Hercegovina uputila zahtjev za pomoć putem Mehanizma civilne zaštite EU, EU je pokrenula je najveću hitnu akciju u našoj povijesti. Od našeg Centra za koordinaciju hitnih intervencija dobili smo pomoć koja je efikasno usmjerena k velikom broju kriznih žarišta i razina.
Šesnaest država članica EU ponudilo je hitnu pomoć Bosni i Hercegovini, dok su još četiri to učinile na bilateralnoj osnovi, slanjem 358 spasilaca. Do sada su timovi EU spasili više od 1.700 ljudi zahvaljujući helikopterima, motornim čamcima i specijalnim timovima. U zemlji funkcionira dvanaest modula sa pumpama visokog kapaciteta, uz 85 modula s crpkama i 14 modula za prečišćavanje vode. Pored toga, putem Mehanizma civilne zaštite EU, žrtvama u Bosni i Hercegovini upućeno je 11.000 tableta za prečišćavanje vode, 14.000 deka i više od tisuću šatora.
Čestitam EUFOR-u na napornom radu – ljudstvo stacionirano u BiH odmah je krenulo u akciju i pomoglo u spasilačkim naporima, radeći zajedno sa Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. EUFOR-ovi zračni mostovi, transport hrane i sredstava bili su ključni za spašavanje života.
Sav ovaj ogroman trud u koji su bili uključeni Europljani s cijelog kontinenta pokazao je EU u najboljem svjetlu – složno djelovanje EU kako bi se drugima hitno dostavila pomoć.
Stanje neposredne opasnosti još uvijek nije prošlo i iz tog razloga je Europska komisija najavila da će tri milijuna eura biti izdvojeno za humanitarnu pomoć najugroženijima u BiH i Srbiji za zadovoljenje hitnih potreba, a to su: hrana, zdravstvena zaštita i čišćenje, prva pomoć i zbrinjavanje. Oprema za isušivanje vlage u objektima, posteljina za obitelji – sredstva za ove i druge potrebe bit će usmjerena preko Crvenog križa/Crvenog polumjeseca i ostalih partnerskih organizacija u BiH.
Također, radimo na srednjoročnim izazovima. U ove svrhe, izdvojeno je 62 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). Sredstva će biti raspoloživa krajem lipnja i obuhvatit će pomoć za funkcioniranje javne infrastrukture, kao što su škole i službe socijalne zaštite, i osnovnu opremu za poduzeća i poljoprivredna gazdinstva s ciljem ponovnog pokretanja djelatnosti.
Uvjeravam vas da je EU opredijeljena da dugoročno pomogne. Oporavak BiH trajat će godinama. Naše planove izrađujemo na osnovu realne situacije. Iz tog razloga, u srednjoročnom razdoblju, u razdoblju 2014–2020. stavit ćemo na raspolaganje dodatna IPA sredstva. Iznos će biti utvrđen na osnovu sveobuhvatne procjene potreba. Rad na procjeni počinje ovog tjedna i nadam se da ćemo do 18. lipnja imati izvještaj.
Kako se voda bude povlačila i kriza prelazila iz faze vanrednih mjera u fazu oporavka i obnove, svi ćemo se naći pred velikim poslom. Međutim, uvjeravam vas da će EU ostati sa vama. Niste sami.
* GEORGIEVA je EU povjerenik za međunarodnu suradnju, humanitarnu pomoć i odgovor na krize
