U vremenu u kojem se Bosna i Hercegovina suočava sa izazovima demografske krize i političke stagnacije, važno je podsjetiti da mladi nisu samo pasivni promatrači društvenih i političkih procesa – oni su aktivni sudionici izgradnje europske budućnosti svoje zemlje. Jedni to čine unutar BiH, dok neki to čine izvan granica države, gdje grade sebe i predstavljaju BiH u europskim okvirima.
Studenti i omladinske organizacije koje djeluju kroz Erasmus+, AIESEC i YEA jasno pokazuju kolika je važnost međunarodnih iskustava i kontakata kroz koje ulažu u svoje znanje, vještine i mreže kontakata koje će ih pripremiti da postanu nositelji i zagovarači promjena koje su ovoj državi toliko potrebne.
Zerina Oručević, studentica novinarstva na Sveučilištu u Mostaru, svoje prvo međunarodno iskustvo stekla je kroz Europski solidarni korpus, program namijenjen volontiranju i radu na društveno korisnim projektima. Nakon što je njezin film o Uborku prikazan na Luksuz film festivalu u slovenskom Krškom, njezin potencijal su prepoznali iz Luksuz produkcije te su je pozvali da bude dio Europskog solidarnog korpusa.
Oručević je otišla u jeku pandemije koronavirusa, u kolovozu 2020. godine, što je, priznaje, bilo jako izazovno, a unatoč svim preprekama koje je tadašnja situacija nosila sa sobom, mnogo joj je pomoglo što je imala potporu svoje Srednje likovne škole i Ministarstva.
"Bilo je predviđeno da ostanem tri mjeseca, ali na kraju sam ostala pet. Iskustvo je bilo predivno i zaista bih voljela da mogu vratiti vrijeme", prisjeća se.
Krško je zaista mala sredina, ali Oručević ističe kako joj se jako svidjelo jer je shvatila koliko se u manjoj sredini može postići, pogotovo uz podršku Europske unije. "Ono što sam tamo počela raditi, nastavila sam raditi i generalno u životu. Definitivno bih svima preporučila da odu barem jednom u životu", dodaje.
"Ovo iskustvo me potaknulo da shvatim koliko je važno učiniti nešto za svoje društvo, bez obzira na to u koliko maloj sredini živimo, ako se dovoljno potrudite i ako imate znanja, možete ostvariti što god želite", govori Zerina ističući kako je upravo to shvatila tijekom ovog iskustva.
Za Zerinu, najvažnija lekcija bila je kako zajednica igra ključnu ulogu u životu. "Osvijestiti sebe u sklopu zajednice ili odrasti u jednom trenutku – to ostavljam osobi koja poželi otići. Meni je to promijenilo život jer do tada nisam shvatila koliko je zajednica važna. To mi je pomoglo da shvatim da si dio nečega većeg i da, ako želiš promjenu u bilo kojem aspektu života, tu promjenu moraš započeti ti", zaključuje Zerina.
Isa Đan Hindić, koji se trenutno nalazi u Zagrebu na profesionalnoj praksi koju omogućava globalna AIESEC organizacija, također potvrđuje važnost međunarodnih iskustava za osobni i profesionalni razvoj. "Iako mnogi govore da u BiH nema prilika, rekao bih da ima prilika, samo treba biti strpljiv i raditi na sebi", kaže Isa.
Njegovo iskustvo s AIESEC-om dokaz je da prilike postoje, jer je tijekom svoje prakse pronašao dva klijenta i dobio poziciju u jednoj mostarskoj tvrtki.
AIESEC praksa omogućava mladima da steknu iskustvo rada u inozemstvu i razvijaju svoje profesionalne vještine.
"Moja praksa obuhvaća marketing i razvoj poslovanja, uključujući istraživanje tržišta, upravljanje društvenim mrežama, kreiranje sadržaja, web dizajn i copywriting", objašnjava Isa, koji je, nakon što je završio medresu i upisao FIT, odlučio odustati od fakulteta i postati freelancer, čime se i danas uspješno bavi.
Kada mu se ukazala prilika za odlaskom u Zagreb, pomislio je "zašto ne", govori nam Hindić koji je u Zagrebu od svibnja, a sam proces odlaska bio je poprilično jednostavan zahvaljujući članovima AIESEC-a koji su mu bili "buddies".
"Dočekali su me, odvezli do mog smještaja, pokazali grad, pomogli oko SIM kartice, prakse i svih drugih potencijalnih problema, kojih na kraju nisam imao. Među njima sam upoznao brojne divne ljude, družili smo se gotovo svaki dan i uvijek su bili tu da mi pomognu", navodi te dodaje kako mu "stručna praksa nije mogla biti bolja".
Kroz ovo iskustvo, Isa je postao otvoreniji, ekstrovertniji i stekao mnogo vještina koje će mu koristiti u daljnjoj karijeri. "Mislim da neki ljudi ostaju pasivni, žale se na probleme, ali ne poduzimaju ništa da ih riješe. Ostaju u svojoj zoni komfora i ništa novo im se ne događa. Tako nitko ne može uspjeti", zaključuje.
Ademir Ćosićkić, mladi europski ambasador (YEA) za Zapadni Balkan, još je jedan primjer mladog lidera koji koristi međunarodne platforme za aktivizam i promociju europskih vrijednosti. Kao YEA, ovaj mladić iz Lukavca aktivno sudjeluje u promociji europskih integracija, održivog razvoja i aktivizma mladih u različitim društvenim sferama. Njegov rad uključuje podizanje svijesti među mladima o važnosti europskih vrijednosti i prilika koje EU nudi, uključujući Erasmus+ programe.
S obzirom na svoje bogato iskustvo, Ademir ima poruku za sve mlade koja glasi: "Ne čekajte savršen trenutak. Krenite od malih koraka – volontirajte, budite proaktivni i uključite se u lokalne inicijative. Istražujte mogućnosti i prilike koje EU nudi."
Za njega, najveća vrijednost ovog iskustva je povezanost unutar mreže mladih iz cijelog Zapadnog Balkana. "Kroz konkretne projekte i inicijative nastojim pokazati da BiH ima mlade ljude koji su spremni graditi bolje društvo. Promičem dijalog, toleranciju i društvenu koheziju, koje su temelj Europske unije i ključni elementi našeg puta prema EU", ističe Ademir.
Njegov rad također uključuje lokalne i regionalne projekte koji promoviraju suradnju među zemljama Zapadnog Balkana na zajedničkom putu prema Europskoj uniji. "Sve to ima snažan pozitivan utjecaj na pojedinca, osnažuje ga brojnim vještinama poput tzv. soft skills-a, a sve to kroz pristupačan, zanimljiv i neformalan oblik obrazovanja te principe cjeloživotnog učenja", zaključuje Ademir.
Nekad je dovoljno jedno iskustvo da ti otvori pogled na svijet, a za Zerinu je boravak u Sloveniji bio je upravo to – poticaj za novo putovanje, a njena sljedeća destinacija bila je Paderborn u Njemačkoj.
S obzirom na to da joj je prvo međunarodno iskustvo ostalo u lijepom sjećanju, na iduće međunarodno iskustvo nije trebalo puno nagovarati.
Zerina navodi kako joj je prijava za Blended Intensive Programme u sklopu Erasmus+ programa trajala svega 24 sata, no ovaj put nije išla sama, nego su joj društvo pravili još dvoje kolega. Na prijedlog profesorice odabrali su Univerzitet u Paderbornu, gdje je sudjelovala u simulaciji Modela Ujedinjenih naracija, a glavna tema bila je upotreba umjetne inteligencije i cyber sigurnosti, a u konačnici su imali zadatak izraditi rezoluciju na tu temu.
Ispričala nam je i zanimljivost koju su doživjeli zbog odabira putovanja. Naime, s obzirom na to da je Paderborn grad na sjeveru Njemačke, nisu našli opciju koja bi uključivala let avionom, nego su bili osuđeni na dosta dugo putovanje autobusom. No, s obzirom na to da je to opcija koju Erasmus smatra "Green Traveling" putovanjem, čega oni u tom trenutku nisu bili ni svjesni, dobili su dodatna sredstva za putne troškove.
"Tako nešto bismo možda trebali pokušati primijeniti i u Bosni i Hercegovini", predlaže.
Ovakva opcija putovanja možda je bila neuobičajena, ali se ispostavilo da je to bila dobra prilika da se iskoristi ekološki prihvatljiv način prijevoza, uz dodatne benefite.
Ističe kako Erasmus nudi različite financijske potpore, poput dodatnih novaca za studente koji su prva osoba u svojoj obitelji koja ide na Erasmus, te pomoć studentima iz socijalno ugroženih kategorija, onima koji su prestali raditi zbog Erasmusa ili studentima koji imaju djecu.
Iskustva ovo troje mladih svjedoče da se uspjeh ne događa slučajno – on je rezultat inicijative, hrabrosti da se izađe iz zone komfora i spremnosti na učenje.
"Za svakoga tko želi iskusiti nešto novo, steći profesionalno iskustvo i pritom zaraditi – AIESEC praksa je idealan izbor", poručuje Isa.
"Prema mom iskustvu, kada ljudi vide vašu angažiranost, iskrenu želju za radom i žeđ za znanjem iznad puke financijske koristi, prilike dolaze same od sebe. Uspješni pojedinci često su prošli kroz brojne neuspjehe, ali upornost je ono što ih razlikuje od drugih. Mnogi odustaju nakon nekoliko negativnih iskustava, ali moj je savjet da su najvažniji istrajnost i vjera u Boga. Sve će doći na svoje mjesto ako ste angažirani i spremni izaći iz zone komfora. Oni koji se žale i sjede skrštenih ruku neće uspjeti", zaključuje.
Ademir naglašava vrijednost umrežavanja i podrške: "Najveća vrijednost je osjećaj povezanosti sa mrežom mladih ljudi iz cijelog Zapadnog Balkana." Unutar platforme mladih ambasadora mladi poput njega postaju aktivni građani i nositelji pozitivnih promjena što je Ademir dokazao kroz svoje djelovanje u nevladinom sektoru, kroz volontiranje te sudjelovanje u brojnim konferencijama i projektima.
Istovremeno, Zerina ističe koliko je važno znanje pretočiti u praksu: "Kad vam netko vidi u CV-u da ste prošli Europski solidarni korpus ili Erasmus, shvaća vas ozbiljnije – vidi da ste bili spremni ulagati u sebe i znate to primijeniti."
Zerina ističe kako su ovakva iskustva jedinstvene prilike za mlade, pogotovo dok su još mladi i puni energije jer, kako kaže, "kasnije nećete imati toliko prilika da odete, upoznate nove ljude". Mlada studentica poziva sve mlade da znanje koje su stekli u inozemstvu primjene u BiH i ovdje učine nešto dobro za svoju zajednicu.
"Vjerujte mi, koliko god to možda zvučalo idealistično, jako je bitno da sve što naučite u inozemstvu primijenite ovdje, bez obzira živite li u Mostaru, Sarajevu, Širokom Brijegu, Banjoj Luci ili Bihaću. To iskustvo koje ste stekli može napraviti razliku u vašoj sredini", zaključuje.
Svo troje – bez obzira na put, struku i okolnosti – dijele zajedničku nit: ulaganje u znanje, vještine, i osobni razvoj uvijek se isplati, jer gradi, ne samo karijeru, već i karakter.
Putovanja, volontiranje, rad u međunarodnim timovima i razmjene nisu samo korisni za studente – oni su od strateške važnosti za Bosnu i Hercegovinu.
Mladi poput Zerine, Isa i Ademira izvan granica BiH ne predstavljaju samo sebe – oni predstavljaju BiH kakvu svi priželjkujemo: obrazovanu, otvorenu, angažiranu i spremnu za integraciju. Ako kao društvo podržimo ove procese, nećemo samo zadržati mlade – nego ćemo ih osnažiti da budu nositelji promjene.
