''Čin izveden protiv uposlenika redakcije časopisa Charlie Hebdo u Parizu izuzetno je tragičan zbog toga što su stradali nevini ljudi koji su na normalan i civiliziran način pokušali upozoriti na nešto što se događa, a na tako brutalan način su ubijeni'', ocijenio je danas jedan od najpoznatijih bh. karikaturist Đoko Ninković, komentirajući ubojstvo dvanaest uposlenika redakcije francuskog časopisa i policajaca koji su ih osiguravali.
Ninković u razgovoru za Agenciju Fena govori o posljedicama kobnih događanja u francuskoj prijestolnici, motivima koji navode osobe na takav čin, karikaturi koja se bavi vjerskom tematikom, te mjestu karikature na Balkanu.
Teško je uplašiti karikaturiste
Poznati karikaturist smatra da aktualni pariški događaj sigurno neće ostaviti traga na rad karikaturista u svijetu, uz ocjenu da to vidi po njihovim reakcijama. Smatra da će oni sada možda i još energičnije raditi, ne u smislu protiv vjere, već protiv terora.
''Teško je uplašiti karikaturiste, jer to su ljudi koji jednostavno prave karikature s nekim rezonom da upozore druge na određene neprilike ili situacije koje se mogu desiti iz onoga što oni urade'', rekao je.
Ninković smatra kako, globalno gledajući, temeljni razlog ovog krvavog događaja leži o lošoj svjetskoj ekonomiji. Smatra da su ljudi koji su izvršili upad u redakciju lista bili zaposleni, to sigurno ne bi uradili. Kao primjer navodi i događanja u Dresdenu, gdje se javlja pobuna protiv osoba koje dolaze raditi u Njemačku. Ljudi su, smatra on, jednostavno u strahu za svoj život i egzistenciju.
Borba protiv terorizma ekonomijom
Stoga se, dodao je, u Francuskoj to dogodilo jer je veliki broj mladih ljudi bez posla. ''Oni iz tog razloga odlaze u arapske zemlje ratovati'', kazao je, ali da imaju posla i dobar život sigurno nikome ne bi bilo na pamet da ratuje ili da ovako nešto uradi u središtu Pariza.
''Moje mišljenje je da, u stvari, kada bi bila bolja ekonomska situacija u cijelom svijetu, manje bi bilo terora ili ubijanja i sve bi bilo mnogo bolje. A na koji način to poboljšati je nešto na što ne znam odgovor, ali sama borba protiv terorizma je najbolja ekonomijom i boljim životom za sve one koji žive na ovoj planeti'', naglasio je.
Govoreći o reakcijama ljudi na karikature, posebno na one političke ili vjerske tematike, Ninković smatra kako na njih ne reagiraju svi podjednako. Za primjer navodi francuskog predsjednika koji je nakon tragičnog događaja obišao redakciju lista Charlie Hebdo, iako je on osoba o kojoj je napravljen najveći broj karikatura u tom listu. Gotovo da ne prođe nijedan broj lista, istaknuo je, a da o francuskom predsjedniku nema desetak karikatura.
''Pristup ljudi karikaturi je različit, a ovo su na kraju ekstremi. Nevjerojatno je objasniti da čovjek uopće ima namjeru nekoga da ubije ne samo zbog karikature, nego ne vidim nijednog razloga da čovjek može ubiti čovjeka. Mislim da je to neko ludilo koje je zahvatilo cijeli svijet, a vidite što se događa u Iraku i Siriji - to je ludilo koje polako, ali sigurno zahvata i Europu'', naglašava.
Zadržavanje čitatelja
Kada je riječ o karikaturi s vjerskom tematikom, naglašava da osobno nikada nije pravio takvu vrstu karikatura, smatrajući da je to nešto intimno ljudsko, te da svaki čovjek koji na bilo koji način pokušava da to izvrgne humoru ili satiri nije u pravu. Razlog za to je što jednostavno takva karikatura može povrijediti čovjeka koji je vjernik, a u konačnici i iziritirati ga do te mjere da ga natjera da počini "ovakve gluposti kao što su uradili u Parizu".
''Ali, ovdje je riječ o listu koji ne pravi samo karikature o poslaniku Muhamedu, već su u njemu zastupljene sve religije, i Židovi i katolici su predmet karikatura u Francuskoj. Svi ne reagiraju na isti način. Ovo je ekstremno i nešto zaista neobjašnjivo'', rekao je.
U čitavoj pojavi pravljenja vjerskih karikatura Ninković vidi drugi motiv. Internet polako preuzima primat novinama, te one pokušavaju na sve moguće načine zadržati čitatelje. A teme oko vjere još uvijek imaju čitatelja u Francuskoj.
''To je mislim možda i jedini razlog zašto se te karikature objavljuju. Jer u neko mirnije vrijeme kada je list Ici Paris objavljivao karikature - to su bile divne karikature koje ste mogli sa zadovoljstvom da gledate, pune duha i takve da su kod čovjeka izazivale raspoloženje'', rekao je Ninković.
Tri ili četiri karikaturista na Balkanu
U konačnici, govoreći o karikaturi na ovdašnjim prostorima, Ninković tvrdi da je ona, iako još uvijek postoji u Europi, prije skoro 25 godina na Balkanu uništena skroz. A na taj način i karikaturisti. Stoga, karikaturisti koji tu žive nemaju gdje objavljivati svoje radove.
''Prostor za karikaturu jedino postoji u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu i to na dva ili tri mjesta. Prema tome, na cijelom Balkanu aktivna su možda tri ili četiri karikaturista. Tako je u stvari na Balkanu karikatura uništena na drugi način, a to je da nema niko mogućnosti objavljivati, dok je to u Francuskoj, Engleskoj i svim drugim europskim zemljama još uvijek moguće'', zaključio je Ninković razgovor za Agenciju Fena.
