Hitni summit europskih čelnika u Parizu, koji je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron, zaključen je bez konkretnih najava, dok ideja o slanju mirovnih snaga u Ukrajinu ostaje duboko podijeljena među liderima.
Europski čelnici u ponedjeljak su ponovno potvrdili zajedničku potporu Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom, ali nisu ponudili nikakva nova sigurnosna jamstva koja bi mogla preokrenuti situaciju, unatoč pritisku Donalda Trumpa da započne pregovore s Rusijom.
Trumpova najava da želi postići dogovor o okončanju trogodišnjeg rata u narednim tjednima uzdrmala je Europu i izazvala strah da bi to moglo dovesti do bolnih ustupaka Kijevu, ostavljajući kontinent ranjivim na daljnju ekspanziju Kremlja.
Bijela kuća poslala je upitnik europskim saveznicima, ispitujući, među ostalim, bi li bili spremni poslati mirovne trupe u ratom pogođenu Ukrajinu.
Francuski predsjednik Macron ranije je izrazio otvorenost za tu mogućnost, a britanski premijer Keir Starmer na summitu je naglasio da bi bio spreman učiniti isto – pod uvjetom da Sjedinjene Države osiguraju ''sigurnosno jamstvo''.
''Spreman sam razmotriti slanje britanskih snaga na teren uz druge zemlje, ali samo ako postoji trajni mirovni sporazum. No, mora postojati američko sigurnosno jamstvo, jer je to jedini način da se učinkovito odvrati Rusija od ponovnog napada na Ukrajinu'', izjavio je Starmer.
Danska premijerka Mette Frederiksen kazala je da je njezina zemlja ''otvorena za ideju'' mirovnih snaga, ali da postoji mnogo neodgovorenih pitanja.
''Jedno od ključnih je kako će Amerikanci gledati na ta pitanja. Hoće li podržati Europljane ako dođe do raspoređivanja snaga na terenu?'' upitala je Frederiksen. Također je upozorila da primirje ''ne znači automatski dugotrajan mir'' te pozvala europske nacije da povećaju pomoć Ukrajini kako bi Kijev bio u što boljoj poziciji za buduće pregovore.
Njemački kancelar Olaf Scholz bio je znatno kritičniji, istaknuvši da je rasprava o mirovnim snagama u ovom trenutku ''potpuno preuranjena'' i ''krajnje neprimjerena'', s obzirom na to da rat i dalje traje.
''Pomalo sam iritiran tim raspravama'', kazao je Scholz po završetku sastanka, naglasivši da Ukrajini ne smije biti nametnut ''diktirani mir'' te da Zapad mora ostati jedinstven u suprotstavljanju Kremlju.
Španjolski premijer Pedro Sánchez upozorio je da dogovor između Ukrajine i Rusije ne smije ponoviti pogreške iz prošlosti i omogućiti Vladimiru Putinu da u budućnosti ponovno prisvoji tuđe teritorije.
''Još uvijek nemamo uvjete za mirovni dogovor'', kazao je Sánchez, dodajući da sigurnosna jamstva moraju biti ''zajednička odgovornost svih saveznika''.
Poljski premijer Donald Tusk, koji je prije sastanka odbacio mogućnost slanja poljskih vojnika u Ukrajinu, poručio je da će njegova zemlja nastaviti pružati logističku i političku podršku onima koji se odluče na takav potez.
Europski lideri traže jedinstvo u obrani
Summit u Parizu, na kojem su sudjelovali i talijanska premijerka Giorgia Meloni, nizozemski premijer Dick Schoof, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Europskog vijeća António Costa te glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, organiziran je kao hitan odgovor na telefonski razgovor između Donalda Trumpa i Vladimira Putina prošlog tjedna.
Tijekom razgovora, Trump i Putin složili su se da pregovori o okončanju rata trebaju započeti ''odmah'', što je označilo prekid trogodišnje zapadne politike izolacije ruskog predsjednika, optuženog za ratne zločine.
''Danas u Parizu ponovno smo potvrdili da Ukrajina zaslužuje mir postignut snagom, mir koji poštuje njezinu neovisnost, suverenitet i teritorijalni integritet, uz snažna sigurnosna jamstva'', poručili su von der Leyen i Costa u zajedničkoj izjavi.
''Europa u potpunosti preuzima svoj dio odgovornosti u vojnoj pomoći Ukrajini. Istovremeno, moramo značajno povećati ulaganja u europsku obranu'', dodali su.
Saveznici su izrazili zabrinutost zbog sve glasnijih signala iz Bijele kuće da bi Washington mogao uskoro započeti povlačenje američkih trupa iz Europe, što je dodatno uzdrmalo odnose unutar NATO-a.
''Ne smije doći do podjele u sigurnosti i odgovornostima između Europe i SAD-a. NATO funkcionira jer uvijek djelujemo zajedno i garantiramo sigurnost kroz zajedničku obranu. To se ne smije dovesti u pitanje'', upozorio je Scholz.
