EU sprema veliki zaokret: Razmatra obustavu prava na azil i centre za deportaciju

Europska komisija priprema dodatno pooštravanje migracijske politike nakon krize u Ceuti, a među opcijama o kojima se raspravlja su privremena obustava prava na azil u slučaju masovnih dolazaka, veće ovlasti Frontexa te financiranje centara za deportaciju iz proračuna Europske unije.

Prema navodima Euronewsa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen neke od novih mjera mogla bi predstaviti već ovaj tjedan u govoru o stanju Europske unije.

Politički pritisak za stroža pravila dodatno je pojačan nakon događaja od 30. srpnja, kada su deseci tisuća ljudi iz Maroka počeli prelaziti u Ceutu, španjolski grad na sjeveru Afrike. Tijekom dva dana ušlo ih je oko 60.000.

Moguća obustava prava na azil

Najradikalnija opcija o kojoj se raspravlja odnosi se na privremenu suspenziju pravila o azilu u slučajevima iznenadnih i masovnih dolazaka.

To bi značilo da države članice u takvim okolnostima više ne bi bile dužne obrađivati zahtjeve za azil osoba koje su neregularno ušle na teritorij EU-a.

"O toj se ideji raspravlja, a ona bi predstavljala značajnu promjenu", rekao je jedan dužnosnik EU-a.

Prema sadašnjim pravilima, svaki strani državljanin koji se nalazi u nekoj od država članica ima pravo zatražiti azil, bez obzira na način ulaska, a svaki se zahtjev razmatra pojedinačno.

Slične mjere već su ranije uvodile pojedine članice. Grčka je u srpnju 2025. na tri mjeseca obustavila obradu zahtjeva za azil migrantima koji su stigli morem iz Libije, dok Poljska od ožujka 2025. primjenjuje sličnu zabranu za osobe koje prelaze granicu iz Bjelorusije.

Veća uloga Frontexa

Druga velika promjena mogla bi se odnositi na Frontex, europsku agenciju za zaštitu vanjskih granica EU-a.

Von der Leyen je nakon reizbora u srpnju 2024. najavila utrostručenje broja zaposlenih u Frontexu na 30.000 službenika, dok je za idući sedmogodišnji proračun predviđeno 12 milijardi eura, dvostruko više nego dosad.

Opsežna reforma mandata agencije očekuje se do kraja godine.

"Promjene bi mogle uključivati sudjelovanje u povratku migranata, širu suradnju s trećim zemljama i aktivniju ulogu u nadzoru", izjavio je jedan dužnosnik Frontexa.

Jedno od ključnih pitanja bit će hoće li Frontex u kriznim situacijama moći preuzimati dio ovlasti nacionalnih tijela.

EU bi mogao financirati centre za deportaciju

Treća opcija odnosi se na centre za deportaciju u trećim zemljama.

Nova Uredba o povratku državama članicama trebala bi omogućiti sklapanje sporazuma sa zemljama koje bi prihvaćale takozvane "centre za povratak". Pet članica već je, prema dostupnim informacijama, u poodmakloj fazi pregovora s partnerskim državama.

Velika promjena mogla bi biti mogućnost njihova financiranja iz zajedničkog proračuna EU-a.

Prijedlog Komisije predviđa 74 milijarde eura za upravljanje migracijama u razdoblju od 2028. do 2034. godine.

"Većina država članica pokazala je interes za ovakve projekte. Ne može se isključiti zajedničko financiranje u budućnosti", rekao je dužnosnik EU-a.

Desnica podržava strože mjere

Sva tri prijedloga imaju potporu Europske pučke stranke, što bi moglo olakšati njihovo usvajanje u Europskom parlamentu.

EPP bi za takve mjere mogao osigurati većinu uz potporu desnih konzervativaca i zastupnika krajnje desnice.

S druge strane, protivljenje se očekuje od nevladinih organizacija, dijela civilnog društva i lijevih političkih opcija.

"Nastavak u istom smjeru je strašna pogreška", izjavila je zastupnica Zelenih Mélissa Camara.