Vatikan prati postupanje Crkve u Hrvatskoj: Svećenici optužili biskupa za uništavanje dokaza o zlostavljanju

Dvojica svećenika u iskazima danima u sklopu vatikanske istrage o seksualnom zlostavljanju maloljetnog sjemeništarca teško su teretila bivšeg požeškog biskupa Antuna Škvorčevića, tvrdeći da su dokumenti povezani sa slučajem uništavani ili uklanjani. Jedan od njih izričito je Škvorčevića naveo kao odgovornu osobu, dok je drugi posvjedočio da je opsežna dokumentacija koju je predao biskupu poslije bila znatno "prorijeđena".

Riječ je o slučaju seksualnog zlostavljanja koje je, prema dosadašnjim informacijama, počelo početkom 2000-ih, dok je žrtva bila maloljetna, a nastavilo se i kasnije. Škvorčević je o slučaju bio obaviješten krajem 2012. godine, a 2013. naložio je istragu. Nakon nje zaključeno je da zlostavljanja nije bilo, a slučaj nije prijavljen policiji. Nova vatikanska istraga godinama poslije zaključila je da su optužbe vjerodostojne.

Tvrdnje o uništavanju dokumenata

Bivši biskupov tajnik I. P. u svom je iskazu, prema pisanju DNEVNIK.hr-a, naveo da su dokumenti povezani sa slučajem uništavani te je za to kao odgovornog označio Škvorčevića.

Tvrdio je i da takva praksa nije bila ograničena samo na slučaj zlostavljanog sjemeništarca, nego da su uništavani i drugi dokumenti dostavljeni Požeškoj biskupiji koji su bili nepovoljni za osumnjičenog zlostavljača ili samog Škvorčevića.

Još ozbiljnije tvrdnje iznio je svećenik R. M., koji je 2013. provodio prvu istragu.

Prema njegovu iskazu, od svjedoka koji je prvi prijavio sumnje na zlostavljanje dobio je desetke stranica materijala te digitalne dokaze, uključujući fotografije i poruke na CD-u. Naveo je da je dokumentacija potvrđivala vjerodostojnost tvrdnji svjedoka te da ju je predao Škvorčeviću.

Kada ga je biskup poslije poslao u Beč razgovarati sa žrtvom, tvrdi da je primijetio kako je dokumentacija znatno manja od one koju je prethodno predao.

Opisao ju je kao kvalitativno i kvantitativno "vrlo prorijeđenu", navodeći da je u spisu ostalo vrlo malo materijala koji se odnosio na vezu osumnjičenog zlostavljača i žrtve.

"Veliku količinu kvalitetnog materijala u pisanom i digitalnom obliku, koji je potvrđivao vjerodostojnost tvrdnji svjedoka, a koji sam dao biskupu Škvorčeviću u ožujku 2013., nikad više nisam u toj količini i kvaliteti vidio niti dobio natrag", naveo je svećenik u iskazu.

Svećenik tvrdi da se osjećao izigrano

R. M. je u iskazu naveo i da se osjećao "glupo i izigrano" jer je, kako tvrdi, bio svjestan biskupove manipulacije, ali mu se zbog njegova položaja nije mogao suprotstaviti.

Iz njegova iskaza proizlazi i sumnja da je žrtvi netko iz Požeške biskupije pokušao ponuditi novac ili imovinu u zamjenu za šutnju.

Svećenik je naveo da je žrtva u studenome 2023., nakon početka vatikanske istrage, nazvala Požešku biskupiju i zatražila razgovor sa Škvorčevićem. Budući da joj se biskup, prema njegovim riječima, nije želio javiti, ostavila je poruku "da ne prihvaća novce i kuće, da zna kako stvari funkcioniraju te da ne želi odustati od svog iskaza".

Nova istraga došla do drukčijeg zaključka

Dokumentacija iz prve istrage poslana je Dikasteriju za nauk vjere u Vatikan, nakon čega je Škvorčević dobio pohvalu za način na koji je slučaj obrađen.

Međutim, naknadno je utvrđeno da dokumentacija nije bila potpuna pa je desetak godina poslije, po izravnom nalogu Dikasterija, pokrenuta nova istraga.

Ta je istraga rezultirala spisom od više stotina stranica, a zaključeno je da su optužbe o zlostavljanju vjerodostojne.

DNEVNIK.hr navodi da je Škvorčevića pokušao kontaktirati još kada je počeo izvještavati o slučaju, ali da od njega nije dobio odgovor.

Vatikan prati postupanje Crkve u Hrvatskoj

Sumnju u sustavno zataškavanje slučaja ranije je u pismu Dikasteriju izrazio i bečki nadbiskup u miru, kardinal Christoph Schönborn, koji je godinama upozoravao hrvatske biskupe i Vatikan na ovaj slučaj.

Iz njegova ureda poručili su kako kardinal očekuje da nadležni biskup i Hrvatska biskupska konferencija postupaju u skladu s apostolskim pismom pape Franje "Vos estis lux mundi", kojim su uvedena pravila za postupanje u slučajevima seksualnog zlostavljanja i njihova zataškavanja.

Prema izvorima DNEVNIK.hr-a iz crkvenih krugova, iz Vatikana se pomno prati kako će Hrvatska biskupska konferencija postupiti u vezi sa slučajem i sumnjama u njegovo zataškavanje.

Tročlano vijeće koje vodi stručnjak za kanonsko pravo don Marin Batur više od četiri mjeseca nije donijelo kaznenu odluku u upravnom kanonskom postupku, iako je takav postupak, prema tekstu, predviđen kada su prikupljeni dovoljno jasni dokazi i trebao bi biti brži od sudskog postupka.

U međuvremenu je kriminalistička policija zatražila da crkveni postupak bude zaustavljen dok ne završi civilna istraga, što je, prema navodima izvora iz crkvenih krugova, izazvalo čuđenje jer je riječ o dvama odvojenim postupcima.