Hrvatska očekuje bolje djelovanje Frontexa u BiH

Hrvatska očekuje bolje djelovanje agencije za europsku graničnu i obalnu stražu Frontex u Bosni i Hercegovini, izjavio je u četvrtak u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović.

"Očekujemo jači Frontex tamo gdje se migracije događaju na terenu, a sigurno je kako je granica BiH i Hrvatska jedna od najintenzivnijih. Nama treba Frontex i u zapovjednoj strukturi i na terenu kako bi se brzo mogle razmjenjivati informacije i brzo djelovati u sprječavanju ilegalnih prelazaka”, rekao je Božinović koji je u Luxembourgu sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica EU-a.

Hrvatska zagovarala, Hrvatska traži bolje

Ministri su razgovarali o stanju u šengenskom području, djelovanju Frontexa i o provedbi pakta o migracijama i azilu.

Božinović kaže da je Hrvatska bila ta koja je jako zagovarala raspoređivanje Frontexa u BiH, do čega je i došlo, ali njegovo djelovanje još je u početnoj fazi.

U BiH je raspoređeno oko 130 pripadnika Frontexa, od čega su 30 hrvatski policajci. Njihovo zapovjedništvo nalazi se u Pečuhu, u Mađarskoj, a Hrvatska očekuje da se ono preseli u BiH.

Božinović je o tome razgovarao i s izvršnim direktorom Frontexa Hansom Leijtensom s kojim se sastao na marginama ministarskog sastanka.

Ministar kaže da u ovom trenutku još uvijek Frontex u BiH ima veću korist od hrvatske policije, nego obrnuto, da Hrvatska ima bolje podatke o kretanju migranata na području BiH od Frontexa i da tu definitivno stvari treba pomaknuti naprijed.

U EU se raspravlja o jačanju mandata Frontexa, koji bi trebao tješnje surađivati s državama članicama EU-a, imati veću ulogu u vraćanju ilegalnih migranata i povećati svoje kapacitete za nadzor vanjskih granica i susjednih područja.

“Frontex mora postati glavno europsko operativno tijelo kad govorimo o zaštiti granica, kada govorimo o cijelom nizu aktivnosti koje policija radi u području graničnih prijelaza. Ukazali smo na naša očekivanja prije svega kad govorimo o rasporedu Frontexa u našem susjedstvu”, rekao je Božinović.

Novi migrantski obrasci

U raspravi o stanju u šengenskom prostoru, Božinović je rekao da je ukazao na nove obrasce koje migranti koriste da bi došli na područje EU, pogotovo u Hrvatskoj susjednim zemljama.

Radi se o tome da se u susjednim zemljama u velikom broju izdaju radne dozvole stranim radnicima, koje im zapravo služe za dolazak što bliže teritoriju EU-a i onda odatle pokušavaju ilegalno ući.

“Postoji veliki broj osoba s radnim dozvolama koje im se izdaju vjerojatno na ime nekakvih fiktivnih firmi u susjedstvu i koji koriste slobodni vizni režim pa se od takozvanih turista i takozvanih stranih radnika pretvaraju u nezakonite migrante. Mi sve to detektiramo na granicama Hrvatske i u velikom broju ih vraćamo natrag”, rekao je Božinović.

Ministar je rekao da je ove godine zabilježeno više od 22 tisuće pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku, da je više od 890 krijumčara uhićeno, te da je zahvaljujući sustavu ulaz/izlaz spriječeno 9900 ulazaka u Hrvatsku.

“Migrantski pritisak je manji nego prošle godine, ali to ne znači da se možemo opustiti i što se nas u Hrvatskoj tiče to se neće dogoditi”, rekao je Božinović.

Ministri su u četvrtak započeli i raspravu uspostavi mehanizma za hitnu reakciju u slučajevima naglog i velikog priljeva migranata poput onoga ovoga ljeta u španjolskoj eksklavi Ceuti.

Božinović kaže da je potrebno naći način pravodobnog i ranog upozorenja na veliki priljev, što se može postići i praćenjem društvenih mreža.

Ministar je rekao da je jedna od ideja da se u takvim situacijama privremeno suspendira pravo na traženje azila “razumljiva i legitimna opcija”.

Ministri unutarnjih poslova u četvrtak su definitivno potvrdili uredbu o vraćanju nezakonitih migranata, koja otvara put za uspostavu centara za povratak u trećim zemljama.

Nova pravila omogućit će državama članicama da osobe koje nemaju pravo boravka u EU-u, a kojima je izdano rješenje o povratku, upute u centre za povratak osnovane u zemljama izvan EU-a.

Za uspostavu tih centara bit će potrebno zaključiti sporazum s trećom zemljom izvan EU-a, koja poštuje međunarodne standarde ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja.