Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Dubrovnik

BiH i Hrvatska potpisale sporazum o izgradnji Južne plinske interkonekcije

Vlada Republike Hrvatske također je u utorak održala sjednicu na kojoj je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine
28.04.2026. u 14:05
text

 Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković u utorak su u Dubrovniku u prisustvu američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, potpisali Sporazum o izgradnji projekta Južna plinska interkonekcija, kojeg su prethodno odobrili državni ministri i Predsjedništvo BiH.

Vlada Republike Hrvatske također je u utorak održala sjednicu na kojoj je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine".

Veliki dan

Krišto je nakon potpisivanja sporazuma kazala kako je riječ o strateški važnom projektu za Bosnu i Hercegovinu, koji treba osigurati veću energetsku sigurnost i smanjiti ovisnost o samo jednom pravcu snabdijevanja.

''Ovo je veliki dan za obje države, ali posebno za sve nas u Bosni i Hercegovini, gdje smo stalno naglašavali da je to projekt od strateškog interesa za Bosnu i Hercegovinu. Južna plinska interkonekcija treba omogućiti Bosni i Hercegovini veću energetsku sigurnost'', poručila je Krišto.

Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH dodala je kako „pravi posao tek sada slijedi“, kao i faza provedbe kroz dodatne sporazume nadležnih institucija.

Jedan od najvećih izazova na terenu bit će pitanje državne imovine, jer je trenutačno na snazi zabrana raspolaganja istom, a trasa plinovoda prolazi i kroz državnu imovinu.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić rekao je kako će obo ''biti jedan od najvećih projekata, ne samo u energetskom sektoru, nego i svim ostalim sektorima na području Balkana, a i šire''.

''Svi smo radosni što konačno pokazujemo da se počinju stvari raditi na pravi način i da ih počinjemo završavati, a ne samo pričati'', kazao je ministar Lakić.

Iskorak

Direktor Energoinvesta Mirza Ustamujić istakao je da potpisivanje sporazuma o Južnoj interkonekciji predstavlja ključni iskorak kako za Energoinvest, tako i za Bosnu i Hercegovinu u cjelini.

''Ovo je projekt od strateške važnosti koji dodatno učvršćuje poziciju Energoinvesta kao lidera u energetskom sektoru, ali i potvrđuje opredijeljenost Bosne i Hercegovine k jačanju energetske sigurnosti i neovisnosti. Južna interkonekcija nije samo infrastrukturni projekt, već temelj budućeg razvoja i stabilnosti naše zemlje'', rekao je.

Nakon što su Krišto i Plenković danas stavili svoje potpise, proces se vraća u zakonodavne okvire.

Da bi sporazum postao u potpunosti operativan, moraju ga odobriti i ratificirati oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, kao i Vlada Republike Hrvatske.

Riječ je o projektu koji predviđa izgradnju plinovoda na pravcu Zagvozd (Hrvatska) – Posušje (BiH) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik, kao i dodatni pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s više odvojaka prema drugim gradovima u Bosni i Hercegovini, uključujući Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, te dodatni pravac Kladanj – Tuzla. U Hrvatskoj je planiran i plinovod Split – Zagvozd.

Pitanja zajedničkih ulaganja

Sporazum, uz ostalo, predviđa projektiranje, pripremu, izvođenje radova, izdavanje suglasnosti i dozvola te inspekcijski nadzor sukladno propisima dviju države.

Svaka ugovorna strana osigurava financiranje i izgradnju svog dijela plinovoda dok će pitanja zajedničkih ulaganja biti uređena posebnim ugovorom između investitora.

Iako se to u danas potpisanom sporazumu ne spominje, plinovod bi u Hrvatskoj vjerojatno trebao graditi Plinacro, a u BiH američka privatna tvrtka AAFS Infrastructure and Energy koja slovi za blisku administraciji Donalda Trumpa.

AAFS Infrastructure and Energy trebala bi osigurati financijsku konstrukciju za realizaciju projekta, a zauzvrat bi dobila koncesiju na eksploataciju u razdoblju od najmanje 30 godina.

To je regulirano i izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji koje je u ožujku usvojio parlament Federacije BiH.

POVEZANO