Za Hrvate ključne županijske skupštine: One otvaraju put prema Domu naroda

Na predstojećim Općim izborima, osim što će prvi put biti primijenjene nove izborne tehnologije, prvi put će se u punom izbornom ciklusu primjenjivati i izborna pravila koja je bivši visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2022. godine.

S obzirom na to da presuda Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" i dalje nije provedena, za hrvatske političke predstavnike posebno je važan izbor zastupnika u županijske skupštine, koji potom neizravno biraju izaslanike u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, prenosi RTV Herceg-Bosne.

Građani će na izborima birati zastupnike u svih deset županijskih skupština, a upravo ti zastupnici sudjeluju i u izboru izaslanika u klubove naroda u federalnom Domu naroda.

Iz svake županije bira se najmanje po jedan izaslanik u svaki od klubova konstitutivnih naroda i Ostalih, ako je takav zastupnik izabran u županijsku skupštinu.

Klubovi Bošnjaka i Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH potom biraju po pet izaslanika u klubove Bošnjaka i Hrvata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Merdžo: Presuda "Ljubić" i dalje nije provedena

Glavni tajnik HNS-a BiH Josip Merdžo smatra da postojeći model ne osigurava ono što HNS naziva legitimnim političkim predstavljanjem.

"Najvažnije je da se poštuje ono na čemu mi inzistiramo, a to je legitimno predstavljanje. Međutim, mi u ovom trenutku ne znamo kako su se pojedini kandidati na listama za županijske skupštine izjasnili i tu mislim na većinske bošnjačke županije. Po Ustavu, svaka od županija/kantona dat će najmanje po jednoga u svaki klub i tu imamo jedan paradoks gdje presuda 'Ljubić' ne može biti implementirana i ispoštovana dokle god Goražde daje jednog izaslanika u Klub Hrvata i recimo Posavina s desecima tisuća Hrvata daje također jednoga", kazao je Merdžo za RTV Herceg-Bosne.

RTV Herceg-Bosne navodi i kako postoji mogućnost da dio izaslanika u pojedine nacionalne klubove bude izabran glasovima birača koji većinski pripadaju drugom konstitutivnom narodu.

Važnost sastava Doma naroda dodatno proizlazi iz njegove uloge u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, koji sudjeluju u procesu imenovanja premijera i Vlade FBiH.

Sitarski: Za blokadu preglasavanja potrebno 14 izaslanika

Politički analitičar Milan Sitarski upozorava na rješenje uvedeno Schmidtovim izmjenama prema kojem, u slučaju izostanka konsenzusa predsjednika Federacije i oba potpredsjednika, određene odluke mogu biti donesene uz suglasnost predsjednika i jednog potpredsjednika.

"Ukoliko nije moguće postići konsenzus između predsjednika Federacije i dva potpredsjednika, isključivo uz volju predsjednika i jednog potpredsjednika bude dan mandat za sastav Vlade. U tom slučaju može se spriječiti preglasavanje jednog od konstitutivnih naroda isključivo sa 14 izaslanika. Tako da bi bilo sigurnije da stranke za koje glasuju Hrvati, tj. one koje su sklone otpisati tu mogućnost i da smatraju nemogućim glasanje s onim praktično 'nehrvatskim' izaslanicima u Klubu Hrvata, da oni imaju barem 13, a ako je moguće i 14 izaslanika", rekao je Sitarski.

Hrvatski politički predstavnici već godinama upozoravaju na iskustva ranijih saziva federalnih vlasti te tvrde da postojeći izborni model ostavlja prostor za izigravanje većinske izborne volje pojedinih konstitutivnih naroda.

Posebno problematiziraju mogućnost promjene nacionalnog izjašnjavanja kandidata.

Spor oko nacionalnog izjašnjavanja

Merdžo smatra da bi trebalo pronaći model kojim bi se spriječilo da promjena nacionalnog izjašnjavanja neposredno proizvodi političke posljedice u istom izbornom ciklusu.

"U svakom novom izbornom ciklusu kandidat ili bilo tko može se izjasniti kako god želi, što nije dobro i korektno. Vi tada imate činjenicu da izjašnjenog kandidata pripadnici neke druge zajednice biraju umjesto da zajednica zaista izabere onoga koga ona želi. Tu treba imati u vidu i presude Europskog suda za ljudska prava. Svakome treba biti omogućeno da se kandidira, ali koga će predstavljati, to prvenstveno mora biti volja zajednice", istaknuo je Merdžo.

Sitarski kao mogući model navodi rješenja koja postoje u Sjevernoj Irskoj i Južnom Tirolu.

"Primijeniti rješenja koja postoje u Sjevernoj Irskoj ili u Južnom Tirolu ili u još nekim dijelovima razvijenih zapadnih demokracija, tako da se mijenjanje nacionalne pripadnosti, odnosno politički efekti tog novog nacionalnog izjašnjavanja, ne mogu primjenjivati odmah", rekao je Sitarski.

Dodao je kako bi, prema njegovu prijedlogu, promjena nacionalnog izjašnjavanja mogla proizvoditi politički učinak tek nakon dva izborna ciklusa.

Hrvatski politički predstavnici pozivaju se na presudu "Ljubić" i načelo legitimnog predstavljanja, dok se pitanje sastava Doma naroda i načina izbora izaslanika i dalje nalazi među najspornijim dijelovima izbornog sustava u BiH.