Nakon izbora: Uklonjena je ogromna količina političkog otrova

Iako se matematički može govoriti o pobjednicima ovih izbora i osvajačima vlasti i novih pozicija, s druge se strane može govoriti da će opet pobjeđivati računica.

Ne znači, smatraju sugovornici portala Bljesak.info, da će oni koji su osvojili najviše glasova, to vidjeti i po pozicijama, ali je veliki pomak u izboru hrvatske članice Predsjedništva kao i veliki znak u porazu Bakira Izetbegovića čija je pak stranka ostvarila veliki uspjeh.

''Izbor Darijane Filipović je važan prije svega zato što se nakon dugo vremena hrvatski član Predsjedništva neće od prvog dana mandata suočavati s pitanjem političkog legitimiteta među Hrvatima. To samo po sebi ne rješava hrvatsko pitanje niti problem Izbornog zakona, jer su pravila po kojima je izabrana ista ona koja su važila i ranije. Ali uklanja jednu ogromnu količinu političkog otrova iz odnosa Hrvata i Bošnjaka'', kaže za portal Bljesak.info Damir Omerbegović, politički komentator.

Podsjeća kako je posljednjih šesnaest godina ''praktično svaki ozbiljniji razgovor između hrvatskih i bošnjačkih stranaka počinjao je i završavao Željkom Komšićem''.

''Sada barem postoji mogućnost da se taj odnos vrati konkretnim pitanjima, tj. izmjenama Izbornog zakona, funkcioniranju Federacije, europskim integracijama i raspodjeli političke odgovornosti. Filipović je, najbitnije, uvjerljivo slavila ispred Slavena Kovačevića, što pokazuje i koliko je DF izgubio sposobnost da ponovi model s kojim je četiri puta pobjeđivao u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva'', kaže Omerbegović.

Protuustavnost postojećeg izbornog zakona

Dražen Pehar, kaže kako je zadovoljan rezultatom izbora ''u smislu da je zabilježena znatna apstinencija''.

''Sam nisam izašao na izbore primarno zbog činjenice protuustavnosti postojećeg izbornog zakona, ali i zbog neriješenog pitanja utjecaja Visokog predstavnika, i međunarodne zajednice, na domaću politiku. U tome smislu smatram one koji su apstinirali nekom vrstom političke braće s kojom u sličnom svjetlu percipiram ključne parametre BiH politike. Međutim, to i nije dobro jer indicira da veliki broj odraslih ljudi smatra da situaciju u BiH ne može promijeniti elementarnim demokratskim sredstvom, što znači, mirnim, nenasilnim instrumentom promjene'', rekao je Pehar za Bljesak.info.

Međutim, naglasio je kako osobno vjerujem da će se bilo što bitno dogoditi nakon ovih izbora.

''Ništa se bitno nije dogodilo posljednjih 30ak godina, a ako jest, bilo je to na gore, ne na bolje. Ljudi koji jesu izabrali neke predstavnike ovaj put smatram da su glasali isključivo interesno, u smislu osobnoga interesa, da bi se npr. stranci zahvalili za važne usluge. To je 'legit', no, također nam govori o niskoj kvaliteti ljudskoga kapitala formativnoga za BiH-politiku. Nema tu nikakvih ni ideja ni projekata ni smišljenih taktika i/ili strategija'', kaže Pehar.

Bošnjački birači dodatno fragmentirani

Dodaje da, kada se govori o pitanjima formiranja vlade, ili o Predsjedništvu BiH, ili o Bakiru Izetbegoviću, ''možemo odmah reći da je, uvjetno rečeno, bošnjačko izborno tijelo nešto pluralističnije, i više iznutra podijeljeno bitno različitim ideologijama''.

''No, to je naravno i problem jer unutarnji konflikti u nekoj skupini obično se reflektiraju i kroz povećanu konfliktnost prema drugim skupinama'', smatra Pehar.

Omerbegović pak kaže kako mu je kod Bakira Izetbegovića još zanimljiviji raskorak između njega i vlastite stranke.

''SDA je na parlamentarnim izborima prošla veoma dobro, ali Izetbegović je uspio ponovno izgubiti utrku za Predsjedništvo. Dakle, nije problem u tome što birači više ne žele SDA. Očigledno je da značajan dio njih želi SDA, ali ne želi nužno Izetbegovića u Predsjedništvu. To je puno ozbiljnija politička poruka od običnog poraza kandidata. Još je važnije što njegove izgubljene glasove nije jednostavno pokupio Denis Bećirović. Bećirović je također izgubio ogroman broj glasova u odnosu na 2022., dok je Semir Efendić došao do više od 140.000 glasova'', rekao je Omerbegović i naglasio kako se bošnjačko biračko tijelo ''nije vratilo na staru podjelu SDA protiv svih ostalih, nego se dodatno fragmentiralo''.

''Bećirović je pobijedio, Izetbegović je ponovo izgubio, ali je možda najveća novost upravo činjenica da se između njih pojavio treći politički prostor koji više nije marginalan'', naveo je.

Razbijena priča o dva bloka

Omerbegović smatra kako su Bošnjaci ovim izborima poprilično razbili priču o dva čvrsta bloka, SDA s jedne i Trojke s druge strane.

''SDA je sada izašla kao uvjerljivo najjača pojedinačna stranka, ali istovremeno njen predsjednik nije uspio osvojiti Predsjedništvo. SDP je zadržao Bećirovića u Predsjedništvu i prošao znatno bolje od svojih koalicijskih partnera. SBiH je napravila veliki skok i Efendić više nije političar kojeg se može promatrati samo kroz Kanton Sarajevo. DF je, s druge strane, dobio vjerojatno najtežu poruku tako što je izgubio utrku za Predsjedništvo, a istovremeno mu je podrška na parlamentarnim listama ozbiljno pala. Naša stranka je također kažnjena, dok NiP nije uspio napraviti iskorak koji bi ga pretvorio u ravnopravnog konkurenta SDA i SDP-u'', kaže Omerbegović.

Međutim, dodaje kako je niska izlaznost stvar koju ne treba previdjeti.

''Kada stranka poveća postotak u godini u kojoj je izašlo znatno manje ljudi, to ne znači automatski da je dobila desetine tisuća novih birača. Zato bih rezultat SDA prije čitao kao dokaz koliko joj je biračka baza disciplinirana. Kada drugi ne glasaju, SDA ostaje na biračkom mjestu. SBiH je drugačiji slučaj, jer njen rast nije vidljiv samo u postotcima nego i kroz Efendićev rezultat i rezultate stranke na više razina. Zato je meni SBiH možda najveća promjena na bošnjačkoj političkoj sceni ovih izbora. Ne zato što je postala najveća stranka, nije, nego zato što je od stranke koju se moglo zaobići postala stranka koju će sada svi morati uzimati u računicu'', kaže Omerbegović.

Za SDA a ne za Izetbegovića

Dodao je kako mu je posebno zanimljivo to što birači očigledno više ne glasaju paketno.

''Vidjeli smo kako birač može glasati za SDA za parlament, a ne za Izetbegovića, može glasati za Bećirovića, a ne za SDP, može podržati Efendića za Predsjedništvo, a neku drugu stranku na parlamentarnoj razini. To je politički zdravija i kompliciranja situacija od one u kojoj nekoliko stranačkih centrala unaprijed rasporedi cijelo biračko tijelo u dva tabora. I zato ove izbore ne bih nazvao ni povratkom SDA ni opstankom Trojke. Prije bih rekao da je završila faza u kojoj se bošnjačka politika mogla objasniti samo kroz sukob te dvije grupacije'', rekao je.

Pehar kaže kako je važno je naglasiti da, u smislu reprezentativnosti, mi imamo danas stranke pobjednice.

''No, vrlo je nejasno, upravo zbog izborne apstinencije, u kojem ih stupnju danas možemo tretirati kao legitimne predstavnike naroda. To naglašavam jer sam vidio negdje skoro automatske komentare tipa: 'svi su glasali za dominantne etničke stranke', za što držim da je pogrešan tip komentara. U razdoblju 2014-2018 imali smo tzv. 'legitimnog predstavnika' s hrvatske stranke, u Predsjedništvu BiH, pa se doslovno ništa nije dogodilo. To posebno važi za segment vanjske politike i diplomatskog predstavljanja, koje je potencijalno važno za Hrvate. No, vjerujem da, uz najbolje namjere, hrvatski korpus svakako ne raspolaže 'kadrom' dovoljno obrazovanim za taj tip poslova'', naveo je Pehar koji kaže kako je apsolutni dobitnik ovih izbora tvrtka Smartmatic BiH s 37 milijuna dobiti za ''novu tehnologiju''.

Govoreći o formiranju vlasti, Omerbegović smatra kako je još rano govoriti u kategorijama gotovih koalicija, ''jer u BiH Zastupnički dom nikada nije cijela priča''.

Različite matematičke većine

''Za sada je jasno samo to da će SBiH biti važna u svim pregovorima i to je otprilike to. Postoje različite matematičke većine i sa SDA i bez SDA, ali nije svaka matematička većina istovremeno politički održiva većina. Prava bitka će ponovo biti Dom naroda Federacije. Tko kontrolira dovoljan broj izaslanika u odgovarajućim klubovima, taj ima mnogo veću pregovaračku moć nego što mu pokazuje broj zastupnika u Zastupničkom domu. Zato će rezultati kantonalnih skupština u sljedećim tjednima biti gotovo jednako važni kao rezultati za Federalni parlament. Tu se odlučuje tko zaista može učestvovati u izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije i sastavljanju Vlade FBiH. Drugim riječima, možemo već sada sabirati 50 ruku, ali dok ne znamo konačan sastav Doma naroda, ta računica nije završena'', kaže Omerbegović.

Ističe kako je na državnoj razini situacija još složenija jer većina mora biti održiva kroz oba doma i kroz entitetsku strukturu.

''Zbog toga mislim da će najvažnije pitanje poslije izbora biti manje tko je formalno osvojio prvo mjesto, a više tko može spojiti nekoliko različitih parlamentarnih i nacionalnih većina u jednu vlast koja može proći i Zastupnički dom i Dom naroda. U Bosni i Hercegovini izborni pobjednik i buduća vlast odavno nisu sinonimi'', zaključio je.