Dok javnost čeka objavljivanje kompletne presude Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Kovačević protiv BiH", pravnici upozoravaju da političari nisu kompetentni da komentiraju sudske postupke i presude u Strasbourgu.
Smatraju da odluke ovog suda ne bi smjele biti predmet političkih interpretacija, niti dovođene u pitanje te da do samog podnošenja aplikacije u ovom slučaju – s obzirom na specifičnost političkog sustava Bosne i Hercegovine – nije ni trebalo doći.
Ministar pravde BiH Davor Bunoza kazao je kako je presuda Velikog vijeća, kojom se konstatiraju procesne greške i zloupotreba prava od strane aplikanta Slavena Kovačevića, potvrđuje ispravnost postupanja pravnih zastupnika BiH pred Sudom.
"Kako je bilo moguće donijeti prvostupanjsku presudu?", upitao je Bunoza, dok je Monika Mijić, vršiteljica dužnosti zastupnika BiH pred Europskim sudom, za BHRT istaknula:
"Izuzetno je važno da je Sud jasno zaključio da je aplikant zloupotrijebio svoje pravo na podnošenje aplikacije ovom sudu".
Ona je pojasnila da se Kovačevićeva pritužba na način izbora članova Doma naroda, s obzirom na njegovu neizravnu prirodu, ne može smatrati povredom prava iz člana 3. Protokola 1 Europske konvencije te je kao takva – nedopuštena.
U ovom predmetu, Sud je sa 16 glasova za i jednim protiv zaključio da je aplikant zloupotrijebio pravo na podnošenje apelacije, prenosi BHRT.
Ministar pravde Republike Srpske Miloš Bukejlović ocijenio je da presuda predstavlja potvrdu ustavne strukture BiH i ravnopravnosti konstitutivnih naroda:
"Ova presuda je vrlo važna jer je Vijeće prepoznalo da je ustavna struktura BiH zasnovana na ravnopravnosti naroda i da bilo kakvo nametanje rješenja koje to dovodi u pitanje nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima".
Sličnog je stava i ministar pravde Federacije BiH Vedran Škobić, koji je izjavio:
"Ovo je pobjeda daytonske Bosne i Hercegovine u kojoj su tri naroda – Hrvati, Srbi i Bošnjaci – jednakopravni konstitutivni narodi".
Pravnik Miloš Davidović istaknuo je da izbori za Dom naroda, kao posredni, ne potpadaju pod pravo na slobodne izbore iz člana 3. Protokola 1.
"Aplikacija je odbačena jer aplikant nije imao status žrtve. Da biste se obratili Sudu u Strasbourgu, morate dokazati da su mjere države izravno utjecale na vas kao pojedinca", objasnio je Davidović.
On je dodao da je Kovačević izveo posrednu argumentaciju iz prethodnog slučaja "Sejdić i Finci", ali da se ta presuda odnosila na nemogućnost kandidiranja zbog etničke pripadnosti, dok je ovdje riječ o nemogućnosti izbora kandidata kojeg aplikant želi.
Pravni ekspert Goran Marković smatra da je cijeli proces više štetio nego koristio BiH.
"Mislim da je bilo više štete nego koristi za društvo i stabilnost prilika u BiH. Prvobitna presuda Suda nije bila zasnovana na čvrstim pravnim argumentima".
Podsjetimo, Europski sud je 2023. godine donio prvostupanjsku presudu kojom je utvrđeno da su Kovačeviću bila povrijeđena izborna prava jer zbog etničkog i teritorijalnog uređenja BiH nije mogao glasati za člana Predsjedništva iz drugog entiteta. Međutim, Veliko vijeće sada je odlučilo suprotno – odbacivši aplikaciju kao nedopuštenu i zloupotrijebljenu.
