Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Otvoreno

Tko želi Dayton?

''Hrvatska koja je u ustavnoj obvezi, briga za Hrvate, nećemo ostati ravnodušni ukoliko oni ne budu ostvarili ono što im pripada temeljem Daytonskog sporazuma'', rekao je hrvatski ministar.

''Jedino Hrvati žele izvorni Dayton'', rekao je Dražen Barbarić s Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) u Mostaru gostujući u emisiji Otvoreno HRT-a koja je bila posvećena Daytonu.

''Imamo Daytonski mirovni ugovor s aneksom 4 koji se nikada nije mijenjao, ali u potpunosti imamo modificirano ovo što nazivamo Dayton. Imamo nasilne izmjene čitavog ustavno pravnog okvira koji je u potpunosti promijenio što je duh izvornog aneksa 4. Radi se da je Dayton funkcionirao kao privremeno rješenje i svi akteri su ga tako i doživljavali, ali problem je što su svi, uključujući i međunarodnu komponentu imali svoju viziju nadogradnje'', rekao je Barbarić.

Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova rekao je da je Daytonsko-pariški mirovni sporazum najveće mirovno postignuće u onom trenutku i velika zasluga međunarodnih kreatora i onih koji su osigurali da se on dogodi.



''Hrvatska je jedina zemlja Europske unije koja s BiH dijeli najdužu granicu, a i zbog položaja hrvatskog naroda osjećali smo se obvezni organizirati današnju konferenciju kako bi vidjeli kakva je sada situacija'', rekao je i istaknuo da je u interesu Hrvatske stabilna funkcionalna i prosperitetna BiH.

''Hrvatska koja je u ustavnoj obvezi, briga za Hrvate, nećemo ostati ravnodušni ukoliko oni ne budu ostvarili ono što im pripada temeljem Daytonskog sporazuma'', rekao je hrvatski ministar.

Arsen Bauk iz SDP-a rekao je kako je svaka obljetnica prilika da se rekapitulira ono što se dogodilo, te da je veći problem što svi na drugačije načine gledaju ono što se dogodilo i ono što je sada.

''Iako se svi načelno zalažu i podržavaju Dayton, ne podržava ga nitko. Srpska strana ne podržava u ovom dijelu visokog predstavnika međunarodne zajednice sudaca ustavnog suda tri suca od ukupno devet, bošnjačka ne podržava generalno uređenje sa entitetima, domovima naroda, kantonima, a hrvatska ne podržava dio koji se tiče izbora predstavnika. To je i razlog što se dugo nije mijenjao, a bez intervencije međunarodne zajednice neće se ni mijenjati'', rekao je.

Bauk je istaknuo kako je priča o tri konstitutivna naroda djelomično točna.

''Imamo četiri konstitutivna naroda, a to su: Bošnjaci, Hrvati, Srbi i međunarodna zajednica'', rekao je.

 

 

POVEZANO