Tvrtka koju je angažirala RS distribuira pozive na sankcije Schmidtu

Iako u Vladi Republike Srpske tvrde da su detalji ugovora s američkom agencijom DCI Group tajni, ova lobistička kuća dovodi se u vezu s kampanjom i internetskom stranicom koja traži sankcije za Christiana Schmidta i Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH), dok sugovornici Detektora upozoravaju da je riječ o opasnom širem narativu usmjerenom protiv Bošnjaka i izbora u BiH.

Vlada Republike Srpske potpisala je u veljači 2026. godine ugovor s američkom agencijom DCI Group AZ, LLC vrijedan 750.000 američkih dolara, odnosno oko milijun i 200.000 konvertibilnih maraka. Cilj ovog ugovora, kako se navodi, jest da DCI Group pomogne Republici Srpskoj u komunikacijskim naporima usmjerenim na izgradnju snažnijih odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama. Ugovor vrijedi do 31. prosinca ove godine.

Na službenoj internetskoj stranici piše kako je riječ o agenciji za odnose s javnošću, specijaliziranoj za komunikacije i strateške savjetodavne usluge.

"Mi smo prekaljeni politički operativci, komunikacijski stratezi, industrijski stručnjaci i kreativni profesionalci s reputacijom pobjeđivanja u najtežim bitkama", navodi se na stranici DCI Groupa.

Upravo se ova agencija navodi kao distributer sadržaja na stranici Sanctionchristianschmidt.com, u ime Republike Srpske, na kojoj se, između ostalog, traži sankcioniranje bivšeg visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta jer je "vladao BiH s neograničenim ovlastima, iako ga nikada nije odobrilo Vijeće sigurnosti UN-a".

"Unatoč potpunom nedostatku legitimiteta, Schmidt je koristio i proširivao široke ovlasti OHR-a u okviru Bonskih ovlasti, koje su dodijeljene bez suglasnosti bosanskohercegovačkih etnoreligijskih frakcija, kako bi unaprijedio interese muslimanskih Bošnjaka na štetu bosanskih Srba", navedeno je na ovoj stranici.

Spominje se i da je Schmidt "nezakonito smijenio demokratski izabranog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, nakon što je jednostrano izmijenio Kazneni zakon BiH kako bi nepoštivanje odluka OHR-a postalo kazneno djelo".

Prizivno vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostupanjsku presudu Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku Republike Srpske, kojom je osuđen na godinu zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, dok je Miloš Lukić oslobođen krivnje. Dodiku je potom oduzet mandat, ali je u javnosti i dalje prisutan kao predsjednik stranke SNSD.

Dodik je proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

U pravnoj analizi presude za Detektor, odvjetnica Sabina Mehić navela je da su se Dodik i njegova obrana pozivali na prigovor da Christian Schmidt nije legalno izabrani visoki predstavnik i da samim time nema legitimitet donositi zakone u BiH, kao i da Aneks 10. Daytonskog mirovnog sporazuma ne daje ovlasti visokim predstavnicima da nameću zakone u BiH, nego da je to u isključivoj nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH.

"Sud BiH je vrlo detaljno u presudi naveo svoje zaključke i obrazložio ih, pozivajući se pritom na relevantnu praksu Ustavnog suda BiH. U tom smislu citirane su odluke Ustavnog suda BiH u kojima je već utvrđen legitimitet visokog predstavnika i citirani stavovi iz kojih proizlaze njegove ovlasti. Prema tim odlukama, visoki predstavnik ima pravo intervenirati u pravni sustav Bosne i Hercegovine pa u tim situacijama djeluje kao zakonodavna vlast države", napisala je Mehić, između ostalog, o temama koje su privlačile najviše pozornosti u medijima.

Na stranici Sanctionchristianschmidt tvrdi se i da je Schmidt nametnuo opsežne izmjene Izbornog zakona BiH, uključujući nabavu novih glasačkih uređaja koji su se povezivali s prijevarama tijekom nedavnih izbora u Iraku, Demokratskoj Republici Kongo i na Filipinima, te podržao opsežne promjene izbornog zakonodavstva BiH koje prijete ukidanjem prava na tajno glasanje, omogućujući zastrašivanje birača i odmazdu prema kršćanskim frakcijama u BiH.

Detektor je utvrdio da je domena stranice Sanctionchristianschmidt.com registrirana 16. rujna ove godine, tijekom izborne kampanje u BiH.

Harun Išerić, asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, ističe kako je ovaj lobistički potez dio šireg narativa koji promovira vodstvo RS-a, i to rasističkog prema Bošnjacima u BiH, te usmjerenog na urušavanje integriteta SIP-a i izbora 2026. godine.

Išerić je podsjetio da je SIP ranije kažnjavao one koji iznose lažne vijesti o specifičnim izbornim tehnologijama.

"Rasistički i nedemokratski narativ koji se promovira ima za cilj potkopavanje 'demokratskih i poštenih izbora', kao i diskriminaciju muslimana, odnosno Bošnjaka kao konstitutivnog naroda", dodao je Išerić.

Nemanja Kovačević, pomoćnik ministra za međunarodnu suradnju Republike Srpske, za Detektor je kratko odgovorio da ne može otkriti detalje o tome je li stranica Sanctionchristianschmidt.com dio ugovora potpisanog s agencijom DCI Group AZ ranije ove godine jer "svi ugovori nose oznaku tajnosti". Kovačević se nalazi među potpisnicima ugovora između Vlade RS-a i ove tvrtke, koji je dostupan u američkom Registru stranih agenata (FARA).

Išerić je naveo da ugovori s oznakom tajnosti ne doprinose transparentnoj i otvorenoj vlasti, ali da se Zakon o slobodi pristupa informacijama RS-a može koristiti za ograničenje pristupa informacijama te da razlozi moraju biti jasno obrazloženi.

"Ovakvi ugovori, za koje RS ima povijest zlouporabe radi urušavanja ustavnih vrijednosti i Ustava BiH, ne bi smjeli biti skriveni i nedostupni javnosti. Ustavobranitelji moraju uvijek tražiti načine da pristupe ugovorima i osporavaju takve pred Ustavnim sudom BiH", pojasnio je.

Detektor je ranije pisao o odluci Ustavnog suda BiH kojom je zabranjeno proračunsko financiranje lobiranja iz Republike Srpske, a za koju iz Vlade RS-a navode da je politički motivirana.

Detektor je poslao upit agenciji DCI Group AZ, SIP-u te Uredu visokog predstavnika u BiH (OHR), zatraživši komentar na tvrdnje koje se navode na ovoj stranici, ali do objave teksta nisu dobili odgovor.

Na stranici se također spominje da je američka zastupnica Celeste Maloy pozvala Ministarstvo financija SAD-a da istraži jesu li Schmidt i članovi SIP-a BiH počinili radnje koje podliježu sankcijama u okviru programa Global Magnitsky, u vezi s Dodikovim uklanjanjem s dužnosti.

Upravo su se Milorad Dodik i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, sastali sa zastupnicom Maloy u veljači 2026. godine.

Prema riječima Išerića, značaj i težinu pisma zastupnice Maloy umanjuje činjenica da ga je potpisala samo jedna članica Zastupničkog doma, da nije osigurana veća potpora njezinim stavovima, da je odranije prijateljski raspoložena prema vodstvu RS-a, kao i činjenica da se približavaju izbori za Zastupnički dom.

"Ipak, nikada ne treba podcijeniti ni ovakve 'manje' korake koji su rezultat lobističkih aktivnosti", dodao je.

Detektor nije stupio u kontakt s Maloy putem njezinih službenih naloga.

Detektor je ranije objavio istraživanje o deset milijuna maraka proračunskog novca koje su vlasti u Republici Srpskoj potrošile za lobiranje u SAD-u. U analizi financijskih izvješća američkih lobista koje su platili RS, ali i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, otkriveno je kako je novac građana usmjeravan na plaćanje ručkova i stanova u Banjoj Luci.