Sud BiH još uvijek izrađuje pisani otpravak presude koju je izrekao Miloradu Dodiku za nepoštivanje odluka visokog predstavnika prije 16 dana.
Iako to znači da je prošao najkraći zakonski rok za izradu presude, pravnici pojašnjavaju da je to uobičajena praksa Državnog suda i da može proći mjesec i dulje.
Iz Suda Bosne i Hercegovine za Detektor su potvrdili da je izrada pismenog otpravka presude u predmetu Milorad Dodik i drugi u tijeku te da će biti izrađena u zakonom propisanom roku.
Prema Zakonu o kaznenom postupku BiH, rok za izradu prvostupanjske presude iznosi 15 dana od dana izricanja presude, dok u složenim predmetima iznimno može biti određen rok od 30 dana.
"To nisu rokovi čije nepoštivanje ili propuštanje donosi bilo kakvu pogodnost ili posljedicu", smatra odvjetnik Ifet Feraget.
"Ako presuda nije izrađena u tim rokovima, sudac, odnosno predsjednik vijeća, dužan je obavijestiti predsjednika Suda o razlozima kašnjenja", navodi se u članku zakona koji se odnosi na izradu i dostavu pisanog otpravka.
Prvostupanjska presuda Dodiku donesena je 26. veljače, od čega je prošlo 12 radnih dana, odnosno 16 dana uključujući vikende. Odvjetnici koje je kontaktirao Detektor potvrdili su da se u rok od 15 dana računaju i dani vikenda.
Njome je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obnašanja dužnosti predsjednika, nakon što je proglašen krivim da je od 1. do 9. srpnja 2023. u Banjoj Luci, svjesno i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimao radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.
Drugooptuženi Miloš Lukić, vršitelj dužnosti direktora "Službenog glasnika" RS-a, oslobođen je.
Feraget objašnjava da se rok za izradu pisanog otpravka presude računa od dana njezina objavljivanja u sudnici te da je sasvim normalno da u ovom slučaju presuda Dodikovim odvjetnicima bude dostavljena krajem ožujka ili čak početkom travnja. Također napominje da su rokovi za pisanje presude instruktivni.
"Uzimajući u obzir složenost predmeta koji se vode pred Sudom BiH, a posebno ovog slučaja i njegova značaja i pravne kompleksnosti, sasvim je normalno da taj rok bude 30 dana ili čak duži", dodaje Feraget.
Odvjetnica Sabina Mehić ističe da je najčešća praksa da se pisani oblik presude izrađuje u roku od 15 do 30 dana.
"Česta praksa Suda BiH je da to bude izvan roka od 15 dana. Sad, je li to zato što najčešće radim na predmetima ratnih zločina, gdje su presude izuzetno opsežne, ne znam, ali u principu ništa izvan uobičajene prakse", kaže Mehić.
Prema Feragetovu pojašnjenju, važnije je da presuda bude bez pravnih propusta nego da bude donesena u što kraćem roku. Mišljenje dijeli i Mehić, koja smatra da bi kvaliteta trebala imati prednost pred rokovima.
"Suci imaju puno više posla od samo tih konkretnih predmeta, tako da taj predmet sigurno nije bio jedini ni sutkinji Seni Uzunović. Iako je interes javnosti izražen, to ne znači da ostali predmeti trebaju čekati, sud i dalje funkcionira neovisno o predmetu Dodik", dodaje Mehić.
Nakon što Dodikov odvjetnički tim primi pisani otpravak presude, bit će ostavljena mogućnost podnošenja žalbe, i njemu i Tužiteljstvu BiH. Iz Suda BiH za Detektor navode da zakon propisuje rok za žalbu 15 dana, ali da postoji mogućnost njegova produljenja na mjesec dana.
Dodikov odvjetnik Goran Bubić najavio je podnošenje žalbe, unatoč tome što su vlasti Republike Srpske donijele zakone kojima ne priznaju odluke Suda BiH.
"Presuda je donesena prije nego što su ovi zakoni usvojeni u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS). Takva pravna situacija ne bi smjela ostati na snazi", rekao je Bubić za Detektor.
Nakon izricanja presude, u BiH je nastupila politička kriza, budući da je vladajuća koalicija u NSRS-u usvojila zakone o zabrani djelovanja Državnog suda i tužiteljstva, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH te Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriju RS-a.
Ustavni sud BiH stavio je ove zakone van snage, a Tužiteljstvo BiH pokrenulo je istragu protiv Dodika i drugih čelnika RS-a zbog kaznenog djela "napad na ustavni poredak".
Nakon što su odbili odazvati se pozivu na saslušanje, Tužiteljstvo je naložilo privođenje Dodika, premijera RS-a Radovana Viškovića i predsjednika NSRS-a Nenada Stevandića.
Osim ovih zakona, NSRS je usvojila Zakon o zaštiti ustavnog uređenja i Nacrt ustava RS-a, kojim se predviđa veća autonomija odlučivanja entiteta u odnosu na državu, mogućnost referenduma o secesiji te uvođenje vojske Republike Srpske, piše detektor.ba.
