Što je Hrvatska 2022. radila (u) BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tijekom 2022. godine predsjednik hrvatske Vlade, Andrej Plenković, je ''iskoristio gotovo svaki svoj razgovor sa stranim čelnicima da istakne važnost očuvanja stabilnosti Bosne i Hercegovine kako za Hrvatsku tako i za jugoistok Europe''.

Stoji to u Izvješću o provedbi Deklaracije Hrvatskog sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini za 2022. godinu o čemu će Hrvatski sabor raspravljati u četvrtak.

Poseban napor

Plenković je, tvrdi dokument, ''uložio poseban napor kako bi svojim europskim kolegama i drugim stranim čelnicima pojasnio pitanje nepravednog nadglasavanja Hrvata u BiH i njegove političke posljedice za stabilnost BiH''.

Među najznačajnijim aktivnostima te godine navodi se kako se Plenković u siječnju sastao s bivšim članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem a potom i s čelnikom HDZ-a BiH i HNS-a BiH Draganom Čovićem.

Potom je u veljači na sastanku između Europske unije i Afričke unije upoznao predsjednicu Europske komisije, Usrulu von der Leyen, sa situacijom u BiH. U ožujku je na sastanku Europskog vijeća inicirao raspravu o BiH, a u travnju boravio na mostarskom gospodarskom sajmu a potom u Zagrebu razgovarao s predstavnicima Bošnjaka u Hrvatskoj. Potom je povjereniku Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Oliveru Varhelyju, govorio o važnosti izmjene Izbornog zakona.

O tome je u svibnju govorio i s državnim tajnikom Svete stolice, ali i s predsjednikom Europskog vijeća, Charlesom Michelom, uoči njegova boravka u BiH.

Početak i kraj s Čovićem

U lipnju je o BiH govorio na sjednici Europskog vijeća dok je u srpnju sudjelovao na sjednici Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske te u posjeti BiH. U rujnu je u UN-u pozvao visokog predstavnika da iskoristi Bonnske ovlasti te je potom u Livnu podržao kandidaturu Borjane Krišto za članicu Predsjedništva BiH. Mjesec dana kasnije razgovarao je s Čovićem o rezultatima izbora.

Plenković je sudjelovao i na sastanku Europskog vijeća 15. prosinca 2022. godine kada je BiH dodijeljen status kandidata. Godinu je završio sastankom s Čovićem.

Senzibilitet

Robna razmjena između dviju država iznosila je 3,9 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 50,6 posto, hrvatski izvoz u BiH iznosio je 2, 5 milijardi eura, a uvoz 1,4 milijarde eura, BiH je u 2022. bila peti trgovinski partner Hrvatske.

U dokumentu se navodi kako je hrvatska Vlada svoje ciljeve na ovom području zacrtala Programom Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. kojim je istaknuto  da će se s pozornošću skrbiti o položaju Hrvata u BiH, kao i hrvatskim nacionalnim zajednicama u susjednim državama.

Navedeno je kako je tim Programom definirano da će težište hrvatske vanjske politike prema BiH biti ''zalaganje za ravnopravnost Hrvata u BiH, kao i za unaprjeđenje njihovog položaja i kvalitete života''.

Pored potpore hrvatskim institucijama, dokument navodi kao će Hrvatska ''nastaviti senzibilirati cjelokupnu hrvatsku i međunarodnu javnost s poteškoćama s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih, ustavno i zakonski, zajamčenih prava''.

148 projekata

Navodi se i kako je Hrvatska tijekom 2022. godine izdvojila ''znatno veća financijska sredstva za projekte u BiH u odnosu na prethodnu godinu'' te da je Vlada tijekom 2022. godine proglasila šest projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske među kojima je dovršetak zgrade Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Dodaje se kako je u izobarnoj 2022. godini pregovori o ustavnoj i izbornoj reformi nisu dali rezultate ali da se izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH zaštitila prava Hrvata u Domu naroda Federacije BiH, ali da time nije riješeno pitanje Predsjedništva BiH.

Među ostalim podacima, navedeno je kako je ministar vanjskih poslova, Gordan Grlić Radman, te godine u BiH boravio osam puta te da je dodijeljeno 32,5 milijuna kuna za 148 projekata od interesa za hrvatski narod u BiH.