Sjednica

Skupština HNŽ-a: Zalutali Bunski kanali i borba za oslobađanje od poreza

Martinović je rekao kako je potrebno izgraditi Strategiju zdravstva do 2027. godine koju HNŽ nema.
Vijesti / Politika | 18. 03. 2022. u 14:41 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Vi znate da je ova Skupština donijela Zaključak da se za te koncesije dostavi Izvještaj i obustavi njihova izgradnja, a upoznati ste vjerojatno da se na nivou Grada u sklopu Prostornog plana i stav Gradskog vijeća i gradonačelnika da Prostorni plan koji je predviđao da se te mini hidroelektrane prave da će u tom novom prostornom planu Grada Mostara biti izbrisane. Takve su moje informacije, naravno, ne možemo sa sigurnošću reći dok se to ne donese na Gradskom vijeću kao nadležnom tijelu koje usvaja prostorni plan, odnosno, izmjene i dopune poslovnog plana Grada Mostara'', rekao je novinarima Šerif Špago, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a govoreći o Bunskim kanalima koji su se našli u izvješću o koncesijama na području HNŽ-a.

Koncesije

Uoči sjednice Skupštine HNŽ-a koja se u petak održava u Centru za kulturu, Špago je rekao kako se radi o Izvještaju o dodijeljenim koncesijama u proteklom periodu s preciznim izvještajem te da je Izvještaj za 2020. godinu.

Zastupnik Slaven Raguž je rekao kako su Odjel za urbanizma Grada Mostara i Agencije za vodni sliv ''praktično rekli da se na Buni i Bunskim kanalima ne može graditi mini hidroelektrane i zaključak Skupštine je bio da se raskinu ugovori o koncesiji s nositeljem koncesije''.

''Ovdje u odgovoru ministarstva stoji da je ugovor u fazi realizacije što ne podliježe zaključku Skupštine što je gospodin Špago rekao. Stoga vas molim da upitate ministra Donku Jovića ili premijera da ga upitate zašto još uvijek inzistira na projektu mini hidroelektrana ako je očigledno da do realizacije tog projekta neće doći'', upitao je Raguž.

Naveo je i kako je Špago to ''mogao znati zato što je ovo zaključak skupštine da se raskinu svi ugovori o koncesijama koje nisu realizirane''.

Bunski kanali i lijepe želje

''Zaključak skupštine je išao u tom smjeru o kojem govori gospodin Špago ali odgovor od ministarstva ide da oni inzistiraju još uvijek da se projekt realizira koliko god to nemoguće bilo zato što su došle izmjene prostora novog i starog plana na razini Grada. Gradsko vijeće Grada Mostar je praktički jednoglasno donijelo odluku da se tamo neće graditi mini hidroelektrane pa ja sad ne znam kakve mini hidroelektrane gura Ministarstvo poljoprivrede zajedno s vladom županije'', rekao je.

Komentiravši o Strategija ruralnog razvoja, Raguž je rekao kako je to ''skup lijepih želja''.

''Ja sam više puta iznosio podatke o kanalizacijskom i vodoopskrbnom sustavu u našeg ruralnog sektora u HNŽ-a gdje nekih 40 posto sela nema riješeno ni vodu ni kanalizaciju. Povlačio sam problem južnog djela općine Stolac gdje gotova sva sela od Crkve prema Neumu nemaju vode, gdje su ljudi koji se bave poljoprivredom i stočarstvom u ljetnim mjesecima morali ubijati stoku zato što nisu osnovne rezerve vode sačuvati za stoku a kamoli za kućnu uporabu'', rekao je.

Tvrdi kako je za Dubravsku visoravan potrošeno više od 28 milijuna KM za vodoopskrbni sustav, a za južni dio od Crkve do Stoca nula.

Strategija

''Prema tome, o kakvoj strategiji ruralnog razvoja mi možemo govoriti. Ljudsko pravo je danas imati vodu, a kad bi sad krenuo o drugim problemima govoriti jasno se može pokazati da je to samo skup lijepih želja čisto zadovoljavanje forme od vladajuće koalicije i ima malo ili nimalo dodirnih točaka sa stvarnim životom'', smatra Raguž.

Dopredsjedatelj Skupštine HNŽ-a, Tomislav Martinović, rekao je kako su izmjene i dopune Zakona o turističkim zajednicama u ovoj županiji jedno ''pitanje o kojem predugo pričamo i razgovaramo''.

''Na te zakone je bilo određenih amandmana. U međuvremenu, uspjeli smo razgovarati o njima i naći rješenje koje može zadovoljiti sve. Naravno, ne možemo prihvatiti sva rješenja i svjesni činjenice da bi se ovim pitanjem trebali resorno pozabaviti oni koji su za to najviše i zaduženi'', rekao je.

Dodao je da je cilj transformirati turistički sektor te omogućiti formiranje općinskih, gradskih turističkih zajednica u općinama i gradovima koji to žele.

Turizam i viškovi u bolnicama

''Na taj način želimo omogućiti uprihodovanje sredstava boravišne pristojbe i turističke članarine kako bi imali na raspolaganju. Sredstva koja ćemo omogućiti su da se taj turistički sektor i sve ono što je vezano za njega u smislu promicanja turizma u ovoj županiji razvija na jedan bolji i kvalitetniji način'', rekao je.

Kaže kako je bilo jako puno opstrukcija u tome, kada je u pitanju biranje turističke pristojbe, boravišne članarine i turističke pristojbe.

''Očekujemo da će se tim značajno povećati prihodi kako Turističke zajednice HNŽ i omogućiti ubiranje prihoda u turističkim zajednicama općina. Ponovno idemo s onime 60-40 u korist općina i gradova i to nismo mijenjali'', rekao je.

Martinović je rekao kako je potrebno izgraditi Strategiju zdravstva do 2027. godine koju HNŽ nema.

"Fokus nam je da je potreba da resorno ministarstvo sačini analizu poštuju li zdravstvene ustanove u svojim pravilnicima standarde i normative koje postoje kada je u pitanju zdravstvo. Jako puno se priča da u određenim zdravstvenim ustanovama ima viška ljudi. Treba jednostavno detektirati koji je to višak. Po onome što mi znamo, nije višak medicinskog kadra, nije višak liječničkog, višak je negdje dolje u tim tehničkim djelatnostima'', rekao je.

Kaže kako je resorno ministarstvo dobilo zadaću da to pripremi i dostavi Skupštini te da su pozvali osnivače domova zdravlja da izdvoje više sredstava za sufinanciranje djelatnosti.

''Činjenica je da ova Županija nije osnivač domova zdravlja, a ulaže značajna sredstva u njihovom financiranju'', rekao je Martinović.

Porez i prve nekretnine

Zastupnik Amir Šelo je govorio o porezu na promet nekretnina koji je od 2019. u proceduri te da se prijedlogom oslobađaju plaćanja poreza oni koji prvi put kupuju nekretnine. Istaknuo je kako je do 2014. postojala ta olakšica ali da s eona zloupotrebljavala te da sada postoji velika potreba za tim izmjenama.

''Takvo rješenje postoji u regiji, u sedam kantona i ne vidim zašto mi ne bismo bili o tome. Imamo čudan odgovor lokalnih zajednica jer misle da će se to odraziti na njihov prihod. Konjic i Mostar su dostavili podatke ali nemaju podatke o tome koliko je ljudi kupilo prvu nekretninu'', rekao je.

Kaže kako u cijelom mandatu nije bilo razumijevanja vlade.

''Mi smo u mandatu 2014. – 2018., čitava grupacija mladih zastupnika, konstantno predlagali tu inicijativu. Kad smo vidjeli da vlada neće da sačini nikakvu izmjenu i dopunu tog zahtjeva, onda sam sam uradio izmjene i dopune tog zakona'', rekao je.

Snimanje sjednica i nove prostorije

Raguž je pak zamolio novinare za inzistiranjem live snimanja sjenica.

''Koliko god njima mrsko bilo da to izbjegavaju budite vi još uporniju da uvedete odgovornost u transparentnosti u prenošenju sjednica skupštine. Po mojim informacijama dvorana je gotova, kad su me pitali prije dvije godine novinari pitali rekao sam vjerojatno nećemo u ovome mandatu makar dvorana bila gotova nećemo u ovom mandatu jer njima, vladajućoj koaliciji, nije u interesu da se sjednice uživo prenose i da javnost ima pristup o svemu onome što se usvaja i govori na skupštini, pogotovo sada kad je izborna godina. Ja očekujem da će Skupština u novom mandatu možda ući u dvoranu, ali ova sigurno u ovom mandatu neće iako je dvorana gotova i osposobljena'', kaže Raguž.

Kopirati
Drag cursor here to close