''Postoje snage kojima europski put BiH ipak nije prioritet'', rekao je u intervjuu za Večernji list ministar pravde BiH, Davor Bunoza.
Navodi kako Zakon o VSTV-u nije dobio potporu u Domu naroda BiH, odnosno da je jedan glas presudio da se ne usvoji ovaj važan zakon u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, dok Zakon o Sudu BiH, čiji je predlagač Predrag Kojović, nije dobio potporu u Zastupničkom domu BiH. S druge strane, još uvijek na dnevnom redu Doma naroda Zakon o Sudu BiH izaslanice Marine Pendeš.
''Situacija doista jest pomalo čudna, pogotovo što su predstavnici pojedinih stranaka podržavali Zakon o VSTV-u na Vijeću ministara BiH, ali nisu podržali isti zakon u Domu naroda PS BiH'', kaže Bunoza.
Dodao je kako je Trojka podržala Zakon o VSTV-u na Vijeću ministara, ali nije u Domu naroda.
''Na samoj sjednici Doma naroda bilo jasno - čak i da je savršeni prijedlog Zakona o VSTV-u bio na dnevnom redu, taj zakon tog dana ne bi dobio potporu. Željela se poslati politička poruka o nekoj novoj većini u Domu naroda, ali bojim se da oni koji su mislili da imaju većinu, zapravo, nisu shvatili da oporba iz Kluba Bošnjaka u pravilu ne podržava zakone koje predlažemo, a što je njihovo legitimno pravo jer nisu u vlasti i ne snose odgovornost'', rekao je Bunoza i naglasio kako i dalje smatra da se Zakon o VSTV-u morao usvojiti i eventualno poboljšavati amandmanima, čime bi BiH nastavila svoj europski put.
Što se tiče nacionalnog sastava VSTV-a, Bunoza navodi kako su u prijedlogu zakona bile propisane minimalne nacionalne kvote, a što je bio prijedlog radne skupine.
''Venecijanska komisija sugerirala nam je da se prilikom odabira članova VSTV-a, kao i nositelja pravosudnih dužnosti, vodimo, prije svega, stručnim razlozima, ali osiguravajući sve različitosti BiH, što podrazumijeva osiguranje etničkih, spolnih i regionalnih razlika. Mislim da smo to u prijedlogu Zakona o VSTV-u i propisali. Prijedlog Zakona o VSTV-u je, zapravo, propisivao transparentniji način izbora članova VSTV-a, nositelja pravosudnih dužnosti, veću odgovornost članova VSTV-a, pravedniji način ocjenjivanja nositelja pravosudnih dužnosti i sl. Ipak, praktički, jedan je glas u Domu naroda presudio da se BiH ne vrati na europski put'', rekao je.
Bunoza navodi kako su oba prijedloga Zakona o Sudu BiH gotovo identična prijedlogu Zakona o Sudu Ministarstva pravosuđa BiH.
''Žao mi je što nije podržan prijedlog Zakona o Sudu BiH u Zastupničkom domu jer je isti prijedlog zakona osiguravao neovisniji drugostupanjski sud, kao i jasnije nadležnosti Suda BiH. Bio sam iznenađen da oporba iz RS-a nije podržala ovaj zakon. Ne znam što je uzrok tome, pogotovo što prigovore koje sam čuo u Zastupničkom domu ne smatram dovoljnim razlogom da bi se moglo kazati da je ovo loš prijedlog zakona ili da se ovaj zakon ne može poboljšati eventualno kroz amandmansku fazu. Nadam se da će parlamentarci podržati još uvijek aktivni prijedlog Zakona o Sudu BiH izaslanice Marine Pendeš u Domu naroda jer je isti prijedlog zakona usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije'', rekao je.
Dodao je kako bi prijedlog Izbornog zakona Marine Pendeš, ako bi bio usvojen, ''djelomično riješio određene stavove Ustavnog suda BiH u vezi s legitimnim predstavljanjem konstitutivnih naroda, barem kada govorimo o Predsjedništvu BiH''.
''U svojoj odluci U:3/17 Ustavni sud BiH je utvrdio da prijedlog biranja članova Predsjedništva, kao što se predlaže u prijedlogu Izbornog zakona Marine Pendeš, ne povrjeđuje vitalni interes bošnjačkog naroda. Prigovori bošnjačkih predstavnika na prijedlog Izbornog zakona su isti prigovori koje je ranije razmatrao Ustavni sud BiH u navedenoj odluci, i koji su se pokazali neosnovanima'', rekao je.
Govoreći o prigovorima da prijedlog Izbornog zakona Marine Pendeš nije u skladu s odlukama Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić – Finci, Bunoza kaže kako je Ustavni sud BiH u odluci U:3/17 naveo kada je razmatrao ovaj prigovor, a to je da je za provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava potrebno prvo izmijeniti Ustav BiH, a tek onda Izborni zakon.
''Za provedbu stavova Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda nije potrebno mijenjati Ustav BiH. Odluke Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Sejdić - Finci i dr. upućuju na potrebu da se na svim razinama u BiH osigura svima pravo na kandidaturu i pravo da imaju mogućnost biti izabrani na svim razinama vlasti. Stavovi Europskog suda za ljudska prava nisu protivni stavovima Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda na onim mjestima gdje se štite vitalni interesi konstitutivnih naroda'', kaže Bunoza u intervjuu za Večernji list.
