Priča u Bruxellesu

Razmjena vatre, umjesto naprijed

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je rekao da je Várhelyi, na zahtjev Čovića, pokušao razgovarati o izmjenama izbornog zakona, ali da je on to odbio.
Vijesti / Politika | 07. 07. 2022. u 08:26 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska strana u BiH ne vidi alternativu dogovoru o implementaciji izbornih rezultata, dok bošnjačka o tome ne želi razgovarati dok se ne formira vlast na svim razinama nakon listopadskih izbora, sažela je izvještaj Hina nakon što su predsjednici triju najvećih nacionalnih stranaka u BiH razgovarali u srijedu u Bruxellesu, svaki ponaosob, s povjerenikom za proširenje Oliverom Várhelyijem.

Várhelyi je u Bruxelles pozvao čelnike triju konstitutivnih naroda u BiH, ali je predsjednik najveće bošnjačke stranke SDA Bakir Izetbegović odbio takav format razgovora. Zato se Várhelyi odvojeno sastao s Čovićem, s Izetbegovićem i sa srpskim članom predsjedništva BiH Miloradom Dodikom.

''Što smo napravili?''

Čović je nakon razgovora izjavio da ne vidi alternativu dogovoru o implementaciji izbornih rezultata kako bi konstitutivni narodi u BiH imali legitimne predstavnike u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.

“Ne vidim alternative dogovoru. Mi smo krenuli u izborni proces bez novog izbornog zakona, a sada do izbora moramo definirati jasan okvir kako bi osigurali da imamo legitimne predstavnike svih žitelja u BiH u izvršnoj i zakonodavno vlasti, prije svega u Domu naroda”, izjavio je Čović.

Čović je rekao da bošnjački političari “žele zadržati status quo”.

''Ali, ja ne vidim koristi od toga. Imali smo status quo zadnjih godina i što smo napravili?'', upitao je Čović.

On je pohvalio mađarskog povjerenika Várhelyija za njegove napore na približavanju stajališta između različitih strana u BiH, posebice između Hrvata i Bošnjaka. Rekao je da je tema razgovora bila kako omogućiti Bosni i Hercegovini, po mogućnosti najesen, kandidatski status kako ne bi izgubila korak s drugim državama u svom susjedstvu.

Izetbegovićevo odbijanje

Dodao je da su neke zemlje dobile kandidatski status bez ikakvih uvjeta, aludirajući na Ukrajinu i Moldaviju, ali da Bosna i Hercegovina mora ispuniti uvjete koje je obećala ispuniti.

“Stvari u BiH stoje već dvije, tri godine zbog toga što mi nemamo svoga predstavnika u predsjedništvu, bošnjački narod je sebi izabrao dva člana i zbog toga imamo ogroman zastoj”, rekao je Čović dodajući da je s Várhelyijem razgovarao o tome kako kandidatski status učiniti realnijim.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je rekao da je Várhelyi, na zahtjev Čovića, pokušao razgovarati o izmjenama izbornog zakona, ali da je on to odbio.

“Ja sam rekao da ćemo o tome razgovarati tek kada se završe izbori i formira vlast na svim razinama”, rekao je Izetbegović te optužio Čovića za blokadu europskog puta.

“Ne mislim da bi Čović trebao raditi blokade i praviti probleme Bosni i Hercegovini, naročito probleme oko europskog puta", rekao je.

Dodao je da je Čović odbio niz izbornih modela koji su posljednjih 15-tak godina predloženi.

“Ne znam što još treba uraditi da bi on bio zadovoljan”, rekao je Izetbegović.

Loptica kod Hrvata i Bošnjaka

Srpski član predsjedništva Milorad Dodik rekao je da je izborni zakon stvar koju trebaju riješiti Hrvati i Bošnjaci i da on u tome ne vidi svoju ulogu. Izrazio je spremnost raditi na preostalim uvjetima za kandidatski status.

Komisija je svom mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine, koje je objavljeno 2019. kao uvjet za kandidatski status, postavila 14 prioritetnih uvjeta. Sada kada je proces proširenja dobio novi zamah davanjem statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, iz EU-a stižu naznake da bi i BiH mogla dobiti kandidatski status ako ispuni manji dio od tih 14 uvjeta, prije svega izborni zakon, zakon o sudbenom i tužiteljskom vijeću, zakon o sukobu interesa i i zakon o javnim nabavama.

“Ako se riješi ovaj paket onda bi se stvorile pretpostavke da Europsko vijeće dodijeli kandidatski status, a što se tiče izbornog zakona mi prihvaćamo dogovor koji bi bio prihvatljiv Hrvatima i Bošnjacima.

Dodik je ponovno žestoko kritizirao Visokog predstavnika međunarodne zajednice, ističući da on nije legalno izabran na tu dužnost jer nema mandat Vijeća sigurnosti UN-a.

“Sve što visoki predstavnik napravi mi nećemo prihvatiti i bit ćemo protiv. Ako to bude tražilo radikalizaciju u BiH, imat će radikalizaciju. Ne možemo dopustiti strancu da intervenira u BiH”, rekao je Dodik.

Kopirati
Drag cursor here to close