Bosna i Hercegovina ni u ovoj prilici koja joj se pružala nije uspjela napraviti iskorak na europskom putu. Reformski proces je u potpunom zastoju već duže vrijeme, a za isti ne možemo povući ni velika financijska sredstva iz Plana rasta Europske unije, što su sve druge zemlje zapadnog Balkana uspjele, izvijestila je RTV Herceg Bosne.
Da smo propustili još jednu priliku za iskorak na europskom putu svjesni su i domaći politički dužnosnici. Komentari pojedinih izaslanika u Domu naroda nakon posljednje sjednice otkrivaju koliko je u trenutnim političkim odnosima teško postići dogovor oko bilo čega.
"Bojim se da ćemo sad pričati o jeseni, kako je iduća šansa u jesen, a to ponavljamo već drugu ili treću godinu zaredom. Neka svatko uzme odgovornost za sebe, sukladno svom ponašanju, radu, prakticiranju onoga što se zove političko djelovanje, govorim samo o Domu naroda", izjavio je Dragan Čović.
"Kad su u pitanju Zakon o sudu i Zakon o VSTV-u, moraju biti dogovoreni prije procedure, ne samo ubačeni na dnevni red s pričom 'tko hoće neka glasa, a tko neće ne mora'. To je način kako da ih ne usvojimo, a ne kako da ih usvojimo", poručio je Nenad Vuković.
"Predstavljati se da ste za europski put, ali da ćete odluke na europskom putu koje su neophodne donositi samo onda kada postoji računica koja odgovara vama i koja dovodi vas do nekih pozicija i fotelja – to nije podrška europskom putu," kazao je Radovan Kovačević.
"Ako ćete me pitati tko je kriv, teško je tu jednog krivca identificirati. Većina i mnogi su krivi za ovu situaciju. Predizborna kampanja počela je dvije godine prije izbora, potpuno nepovjerenje među svim političkim akterima", rekao je Ilija Cvitanović.
No, ako od Bosne i Hercegovine netko ne odustaje, onda je to Republika Hrvatska, čiji je premijer Andrej Plenković i tijekom posljednjeg zasjedanja Europskog vijeća ponovno pozvao na izmjene Izbornog zakona i druge reforme.
"U pogledu Bosne i Hercegovine, ključno je donošenje izborne reforme radi jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda, kao i funkcionalnosti zemlje. Iskorak koji je BiH ostvarila otvaranjem pristupnih pregovora treba biti poticaj političkim akterima da provedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje integracijskog procesa", naveo je Plenković na društvenim mrežama.
Ipak, spremnosti oko reforme Izbornog zakona nema više godina, a sada ni oko preostala dva proeuropska zakona potrebna za iskorak na europskom putu. Prilika možda nije bila povijesna, ali ostao je neiskorišten vrlo povoljan geopolitički momentum za BiH, smatra politolog Ivan Kraljević.
"Tempo tog reformskog puta je dosta slabog intenziteta, a upitna je i sama politička spremnost za taj iskorak na europskom putu. Nažalost, politička volja u ovom trenutku ne postoji, osobito kod parlamentarne većine, jer se mi više brinemo oko nekih internih preslagivanja, nego stvarnim problemima koji su nam postavljeni na stol", kazao je Kraljević.
Dodaje kako smo u najgoroj situaciji i po pitanju povlačenja sredstava iz Plana rasta, gdje su sve druge zemlje zapadnog Balkana osigurale prvi dio sredstava, ali BiH nije. A primjerice čak i Srbija je uspjela, iako je u njoj već duže vrijeme pravi politički kaos.
"I opet u takvom ambijentu su na svom europskom putu uspjeli osigurati određena sredstva za svoju državu i to nam također slikovito govori gdje se Bosna i Hercegovina u ovom trenutku nalazi. Ista stvar je i s drugim državama zapadnog Balkana. EU je dakle već preko 130 milijuna eura zajmova uplatila u proračune svih država zapadnog Balkana u ovom predfinancirajućem segmentu. Nažalost BiH ni ta sredstva nije osigurala," dodao je.
Ipak, iz Europske komisije su najavili kako će ponovno evaluirati dosege zemalja pojedinačno preko ljeta. Tračak nade postoji da ćemo barem moći posegnuti za sredstvima iz Plana rasta, a oko samog pristupa Uniji suvišno je u postojećim bh. okolnostima postavljati bilo kakve rokove.
