Prije 85 godina rođen je Slobodan Milošević
Na današnji dan prije 85 godina, 20. kolovoza 1941. u Požarevcu je rođen Slobodan Milošević, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Milošević je osnovnu školu i gimnaziju završio u rodnom Požarevcu, gdje je odrastao s majkom i bratom. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Beogradu 1964. godine.
Krajem 1960-ih godina počinje uspon u njegovoj karijeri kada je imenovan za zamjenika generalnog direktora beogradske tvrtke "Tehnogas", na čijem je čelu tada bio njegov prijatelj Ivan Stambolić.
Miloševićem uspon
Godine 1973., Milošević postaje generalni direktor "Tehnogasa". Na toj dužnosti bio je do 1978. godine, kada je izabran za direktora "Beobanke". Neko je vrijeme bio i predstavnikom "Beobanke" u New Yorku.
Politički je uspon počeo ranih osamdesetih, kao oponent Ivana Stambolića, tada visokog srbijanskog stranačkog dužnosnika. Najprije je 1983. godine postao član Predsjedništva CK Saveza komunista Srbije, a u tom razdoblju obnašao je i dužnost predsjednika Općinskog komiteta Saveza komunista beogradske općine Stari Grad.
U proljeće 1984. godine, Milošević (uz Stambolićevu potporu) biva izabranim za predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista Beograda, i tada počinje njegov ozbiljan uspon u politici.
Pošto je u njega imao veliko povjerenje, u proljeće 1986. godine Stambolić je podupro Miloševića u izboru za predsjednika Saveza komunista Srbije. No, u jesen 1987. godine, Milošević se okreće protiv Stambolića i zbacuje ga s vlasti; smatra se da je 2000. naručio Stambolićevu otmicu i smaknuće.
Pozadina raspada Jugoslavije
Jugoslavija je, od Titove smrti i pobune Albanaca na Kosovu 1981. godine bila u neprestanom previranju. Odlazak karizmatskoga vođe i "nadnacionalnog" diktatora ostavio je vakuum i doveo je do bujanja napetosti, poglavito međunacionalnih, koje je stari režim potiskivao i pokušavao riješiti privremenim i neučinkovitim mjerama.
Nacionalno pitanje u zemlji 6 nacija (ili 8, ubroje li se Mađari i Albanci), triju konfesija i četiri službena jezika, prožeto civilizacijskim i povijesnim različitostima, mentalitetima i nacionalnopolitičkim ambicijama - još je intenzivirano teškom gospodarskom krizom u kojoj se Jugoslavija našla od konca 1970-ih godina.
Sve je jasniji postajao jaz između zapadnih republika, Slovenije i Hrvatske na jednoj, te istočnih, Srbije, Crne Gore i Makedonije na drugoj strani. Bosna i Hercegovina, zbog osjetljive pozicije kao višenacionalnoga konglomerata, i dalje se držala titoističke doktrine.
Goruće pitanje koje je označilo konac SFRJ bijaše albanska pobuna na Kosovu. Albanci su, nezadovoljni svojim statusom, tražili državnost Kosova ili priključenje Albaniji.
Poslije svih informacija i dezinformacija teško je reći u kojoj je mjeri albanski pokret bio obrambeni potez protiv represija srpskih policijskih snaga, a koliko autentična velikonacionalna iredenta koja je smjerala priključiti Kosovo državi Albaniji.
Dana 24. travnja 1987. godine, Milošević posjećuje Kosovo Polje gdje se susreo s lokalnim Srbima. Oni su se žalili da ih većinski Albanci teroriziraju. Tijekom njegova razgovora sa Srbima i lokalnim komunističkim funkcionarima, više tisuća Srba okupilo se ispred zgrade i počelo je kamenovati, zahtijevajući susret s Miloševićem.
Dolazi do sukoba mase s milicijom, a Milošević staje na stranu naroda rekavši: Niko ne sme da vas bije.
Opširnije o Miloševiću može se pročitati OVDJE
