''Postoje neke naznake da bi se mogao odgoditi početak primjene CBAM takse, ali mi se na to ne možemo osloniti, već moramo stvoriti uvjete za dostatne količine energije iz obnovljivih izvora kako bi naši gospodarski subjekti izbjegli plaćanje taksi prilikom izvoza svojih proizvoda'', rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić.
Uvođenje CBAM-a trebalo bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine, a riječ je o taksi koju će domaći izvoznici plaćati prilikom ulaska na tržište Europske unije zbog korištenja energije temeljene na fosilnim gorivima.
Dodao je kako je broj gospodarskih subjekata u Federaciji BiH u ovom razdoblju veći za 3,2 posto u odnosu na prošlu godinu, te da su ostvarili značajan rast izvoza u zemlje Europske unije i CEFTA-e, što, prema njegovim riječima, pokazuje da mala i otvorena ekonomija ima prednosti i prilike za prilagodbu i opstanak na zahtjevnim tržištima, te da to treba iskoristiti.
Nikšić je istaknuo kako energetski sektor u BiH ima brojna opterećenja. Naime, podsjetio je kako Federacija BiH ima dvije elektroprivrede, te kako ona sa sjedištem u Sarajevu zbog svoje orijentiranosti na termoelektrane ima većih problema, od one sa sjedištem u Mostaru koja svoju proizvodnju, kako kaže, temelji na obnovljivim izvorima – hidroelektranama i vjetroparkovima. Dodao je kako je to problem koji se ne može riješiti preko noći.
"Bili smo izvoznici električne energije i imali elektroenergetski suverenitet. U prethodnom mandatu investirali smo 220 milijuna u modernizaciju rudnika. Nažalost, sada nismo stabilni jer uvozimo električnu energiju. To ne može biti dugoročno rješenje", ističe premijer.
Istaknuo je problematiku otpora prema gradnji solarnih elektrana i vjetroparkova od strane lokalnih zajednica.
"Nažalost, nije izvjesno da će lokalne zajednice podržati sve projekte, iako se pojavljuju naznake promjene stava", navodi.
Podsjetio je na donošenje tri "energetska" zakona koja će, kako kaže, omogućiti i fizičkim osobama da proizvode električnu energiju te prodaju viškove. Ipak, naglašava da zakoni neće sami po sebi riješiti probleme.
Kao još jedan od problema je istaknuo i situaciju s Elektroprenosom BiH, jedinom kompanijom koja bi te zakone mogla provesti, a gdje zbog trenutne političke situacije vlada određeni vid blokade.
"Bez prijenosne mreže, gradnja solarnih postrojenja je beskorisna. Ljudi grade solarne parkove, ali nemaju kako transportirati tu energiju. Na svu sreću, neki su razvili baterijske sustave za akumulaciju viškova. To je izazov koji moramo riješiti ne samo zbog umjetne inteligencije i trenutačnih potreba, nego da očuvamo trgovinski suverenitet Federacije BiH", ističe premijer Nikšić.
Naravno, zakoni sami po sebi neće riješiti sve probleme. Ako nema prijenosne mreže, nema ni funkcionalnosti solarnih, vjetroparkova ili hidrocentrala. Ako se budemo ograničavali samo na termoelektrane, nećemo postići željene ciljeve.
Govoreći o Nacrtu zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji Bosne i Hercegovine, premijer je kazao da je cilj Vlade FBiH da se nakon završene javne rasprave, koja je okončana 7. svibnja, dođe do najkvalitetnijeg zakonskog rješenja.
''Naša je želja da u najkraćem mogućem roku sažmemo sve komentare iz javne rasprave i izradimo što kvalitetniji zakon, kako bi u zadnjem kvartalu ove godine započela probna faza implementacije. Također, želja nam je da s početkom iduće godine započne puna primjena zakona, što bi bio preduvjet za završetak fiskalne reforme i donošenje Zakona o porezu na dohodak, kako bismo konačno postigli planirano rasterećenje poslodavaca, koje smo obećali'', istaknuo je Nikšić.
Premijer Nikšić je istaknuo kako je potrebna za fiskalizacijom velika, a razlog je opravdao i informacijom koju je, kako kaže, dobio nedavno.
"Više prijavljenih noćenja ima Konjic nego Neum", navodi Nikšić.
Nermin Nikšić je sudjelovao na završnom panelu 24. Međunarodnog simpozija Chance/Change, u organizaciji konsultantske kuće Revicon, koji je tijekom tri dana okupio oko 300 stručnjaka iz oblasti računovodstva i revizije iz javnog i privatnog sektora širom BiH. Osim njega, na panelu su sudjelovali i federalni ministar trgovine Amir Hasičević te ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.
Ovogodišnji skup bio je posvećen izazovima i prilikama koje ESG standardi donose ovim profesijama, uz fokus na to kako im odgovoriti pravovremeno, stručno i odgovorno.
