Zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su Nacrt novog ustava tog entiteta, unatoč kritikama da je u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine te sadrži niz spornih definicija.
Za usvajanje Nacrta bila je dovoljna opća većina, dok će za konačno donošenje ustava biti potrebna dvotrećinska podrška. Za Nacrt je glasalo 50 zastupnika, dok ih je osam bilo protiv.
Opozicija je u velikoj mjeri bojkotirala glasanje, a tijekom sjednice predsjednik NSRS-a Nenad Stevandić ponovo je ograničavao rad opozicijskih zastupnika. Klub SDS-a je kolektivno izbačen iz sale, dok su prethodnog dana izbačeni Igor Crnadak, Nebojša Vukanović i Đorđe Vučinić.
Prema ovom nacrtu, Republika Srpska samostalno odlučuje o svojim ovlastima i zadržava pravo istupanja iz sporazuma sklopljenih na razini BiH. Zakoni koje donese Parlamentarna skupština BiH primjenjivat će se na teritoriju RS-a samo ako ih potvrdi Narodna skupština RS-a (NSRS). Također, entitet zadržava pravo referendumskog odlučivanja, što uključuje mogućnost promjene granične linije s Federacijom BiH kroz plebiscit. Ove odredbe dodatno jačaju autonomiju RS-a u odnosu na središnje vlasti u Sarajevu, što je izazvalo niz reakcija međunarodnih organizacija.
Jedno od ključnih pitanja u novom ustavu odnosi se na Brčko distrikt, koji je prema prijedlogu zajednička svojina Republike Srpske i Federacije BiH. Novi ustav predviđa da se njegov status ne može mijenjati bez suglasnosti oba entiteta, čime RS jasno izražava svoje pravo sudjelovanja u odlučivanju o sudbini distrikta.
Predloženi ustav izričito navodi da Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje, čime se otvara mogućnost budućih političkih poteza koji bi mogli dovesti do daljnjeg odvajanja od BiH. Također, RS će moći uspostavljati specijalne paralelne odnose s drugim državama te se udruživati u saveze federalnog ili konfederalnog tipa s drugim državama ili regijama. Ova formulacija omogućava RS-u veće manevarske sposobnosti u međunarodnoj politici, no otvara i pravne dileme s obzirom na ustavni poredak BiH.
Jedna od najkontroverznijih odredbi nacrta ustava odnosi se na formiranje vojske Republike Srpske. Prema novom ustavu, Republika Srpska može odlučiti o vojnoj neutralnosti ili pristupanju vojnim savezima. Vojska RS-a bit će regulirana posebnim zakonom, a njom će zapovijedati predsjednik RS-a. Ovaj prijedlog dolazi u kontekstu stalnih političkih napetosti i osporavanja nadležnosti Oružanih snaga BiH unutar RS-a.
Predloženim ustavnim promjenama, Banja Luka ostaje glavni grad RS-a, dok će Istočno Sarajevo dobiti status prijestolnice, sa sjedištem na Palama. Ova simbolična promjena ima političke implikacije, naglašavajući podjelu između istočnog i zapadnog dijela RS-a, ali i učvršćivanje Banja Luke kao administrativnog i političkog središta entiteta.
Odluka NSRS-a o donošenju nacrta novog ustava izazvala je reakcije međunarodnih aktera. Ured visokog predstavnika (OHR), Delegacija Europske unije i Misija OSCE-a u BiH upozorili su vlasti RS-a na obvezu poštivanja odluka Ustavnog suda BiH, koji je ranije privremeno suspendirao neke zakone usvojene u NSRS-u.
OHR je naglasio da su sve odluke Ustavnog suda BiH konačne i obvezujuće, te da bilo kakav pokušaj izbjegavanja nadležnosti državnih institucija može dovesti do pravnih i političkih posljedica. S druge strane, vlasti RS-a tvrde da novi ustav predstavlja „legitimni pokušaj osnaživanja autonomije Republike Srpske”, uz isticanje prava na donošenje vlastitih zakona i odluka.
