U Domu HDZ-a BiH u Mostaru, u 14.30 sati, održat će se sastanak vodstva stranaka vladajuće koalicije na federalnoj razini, potvrđeno je iz HDZ-a BiH.
Ovaj sastanak se održava uoči još jedne runde pregovora HDZ-a, Trojke i stranaka opozicije iz RS, a jedna od tema trebao bi biti i Izborni zakon BiH.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić izjavio je u utorak u Mostaru kako je donošenje novog Izbornog zakona poseban vitalni interes Bosne i Hercegovine, te naglasio važnost uspostave transparentnog izbornog procesa koji će štititi volju birača.
''Smatramo da je vrlo važno, i da je to poseban vitalni interes BiH, da dođemo do Izbornog zakona kojim ćemo svi biti zadovoljni'', kazao je Nikšić, dodavši da za SDP i ostatak Trojke asimetričan izbor članova Predsjedništva nije prihvatljivo rješenje.
Nikšić je dodao da iako trenutno nema pomaka u pregovorima oko Izbornog zakona, očekuje da će se razgovori nastaviti. Podsjetio je i na politički konsenzus unutar Federacije oko izbora rukovodstva Parlamenta, dok izazovi ostaju u odnosima sa strankama iz Republike Srpske.
''Trojka i HDZ, pa i opozicijske političke stranke trenutno kad je u pitanju Federacija, imali su konsenzus i suglasnost oko izbora članova Predsjedništva u Parlamentu. Tu dolazi do problema s političkim strankama iz Republike Srpske, ali naravno ne bih bježao od toga da i ta tema bude stavljena na stol, da ne bude nikakvih špekulacija. Što se tiče SDP-a, za nas asimetričan izbor članova predsjedništva nije rješenje i na to ne možemo pristati'', kazao je Nikšić.
Elmedin Konaković, čelnik NiP-a, rekao je prošlog tjedna kako bošnjačke stranke podupiru izmjene Izbornog zakona, ali kroz cjelovito rješenje koje će obuhvatiti i provedbu svih presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu.
Pozvao je na nastavak pregovora kako bi se postiglo rješenje o brisanju etničkih prefiksa na tragu pregovora vođenih 2022. godine u Neumu. Uz to poručio je kako bi Hrvatska zajedno s drugim članicama EU trebala potaknuti nove pregovore čiji je cilj doći do cjelovitih rješenja.
Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković poručio je iz Mostara gdje se uoči gospodarskog sajma susreo s predsjednikom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem, kako ''legitimno političko predstavljanje'' nije stvar pregovora te da je ključ povjerenje među narodima koje se, kako kaže, mora očitovati i na izborima.
''Ne možemo imati povjerenje ako ono nije utemeljeno na poštovanju, a poštovanje se ogleda kroz izbor legitimnih predstavnika. Situacija da Hrvate četiri puta frustrira izbor člana Predsjedništva, to nije dobar recept'', dodao je Plenković.
Čović je rekao kako HDZ BiH neće odustati od prijedloga izmjena Izbornog zakona, koji bi trebao osigurati legitimno predstavljanje Hrvata. Najavio je skoro zakazivanje nove sjednice Doma naroda BiH, nakon što je prethodna blokirana.
Nakon prošlotjednog sastanka s predstavnicima Trojke i oporbe iz Republike Srpske, Čović je, govoreći o Izbornom zakonu, rekao kako je ''došlo vrijeme da se to riješi''. Riješiti se nije uspjelo u Državnom domu naroda čije su zasjedanje napustili bošnjački izaslanici zahtijevajući da se umjesto nove sjednice nastavi ranije prekinuta sjednica na kojoj se tražila smjena predsjedatelja Doma Nikole Špirića.
-webp-wm.webp&w=1920&q=75)
''Za veće izmjene imamo dovoljno vremena, ali za ovo nemamo, jer o tome pričamo deset godina. Bošnjački narod imat će pravo birati, ali isto pravo mora imati i hrvatski narod, da može birati svog predstavnika u Predsjedništvu BiH, što već 16 godina nije moguće'', rekao je.
Dodao je kako će ''svi oni koji već desetljeće tvrde kako nije u redu da Bošnjaci biraju Hrvatima člana Predsjedništva to sada morati i praktično pokazati''.
''To nije uvjet bilo kome, nego će se to trebati uraditi za europsku BiH'', istaknuo je Čović.
Na pitanje je li samoinicijativno uputio prijedlog izmjena Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru, Čović je rekao da je to težak i složen proces te da ne može dati izravan odgovor.
''Prijedlog sam predložio sa suradnicima iz Hrvatskog narodnog sabora prije deset godina. Došli smo sada do trenutka kada jasno poručujemo da nećemo dopustiti da uđemo u novu izbornu godinu, a da ponovno raspravljamo hoće li nama netko birati člana Predsjedništva. Hoće li u naše ime voditi vanjsku i monetarnu politiku, imenovati zapovjednike Oružanih snaga BiH? Uvjeravam vas da to nećemo dopustiti'', poručio je.
''Vidjet ćemo tko će od Bošnjaka biti spreman to i provesti'', zaključio je Čović.
Pregovori oko izbornog zakona svojevrsno su zeleno svjetlo za pregovore s opozicijom u Republici Srpskoj o novoj državnoj većini.
Milan Miličević, čelnik SDS-a, rekao je tako da termin sastanka opozicije u RS i federalne koalicije ovisi od razgovora koje vode Trojka i HDZ na više tema, ''ali je glavna izmjena Izbornog zakona u dijelu za izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda''. ''To je nešto što je dogovoreno na prošlom sastanku i na čemu smo insistirali mi, PDP i Lista za pravdu i red. Smatramo da je normalno u tom dijelu Izbornog zakona da partneri iz FBiH postignu dogovor'', rekao je.
Na propaloj sjednici Doma naroda trebao se naći prijedlog koji se odnosi na način izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH iz Federacije.
Prema prijedlogu, izabran bi bio onaj kandidat koji osvoji najveći broj glasova među hrvatskim županijama u Federaciji BiH, uz uvjet da je pobijedio u najmanje tri od pet županija: Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj i Posavskoj.
Ako kandidat s najviše glasova ne ispunjava taj uvjet, uzima se sljedeći po broju glasova dok se ne pronađe kandidat koji ispunjava kriterij. U slučaju da niti jedan kandidat ne zadovolji uvjet tri kantona, odluku bi prelomio rezultat u dva kantona, a u konačnici, ako ni to nije ostvareno, dovoljan bi bio i jedan kanton.
Prijedlog također predviđa izmjene u načinu izbora članova Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Članove bi, prema ovom modelu, predlagali članovi kolegija oba doma PS BiH, koji bi formirali Komisiju za izbor i imenovanje članova SIP-a, dok bi konačnu odluku donosio Zastupnički dom.
Sličan prijedlog već je 2022. godine dobio većinu u Domu naroda, no nikada nije prošao Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
