Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je na sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Hrvatske da je Bosna i Hercegovina i dalje u fokusu hrvatske Vlade, s posebnim naglaskom na položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda, njihovu legitimnu zastupljenost i institucionalnu podršku kroz brojne projekte financirane iz državnog proračuna.
Na četvrtoj sjednici trećeg saziva Savjeta, održanoj u Hotelu Jezero na Plitvicama, Plenković je istaknuo kako Hrvatska ulaže značajne napore kako bi Hrvatima u BiH osigurala ravnopravan položaj u političkom i društvenom životu zemlje, podsjetivši na sufinanciranje Sveučilišne bolnice u Mostaru, Sveučilišta u Mostaru te izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u tom gradu. "To su simboli kulture, identiteta i tradicije Hrvata u BiH'', naglasio je.
U tom je kontekstu podsjetio i na povijesnu ulogu Hrvata izvan domovine u obrani Hrvatske tijekom Domovinskog rata te njihovu ulogu u financiranju i priznanju hrvatske državnosti.
Plenković je kazao kako Vlada RH kontinuirano povećava sredstva za djelovanje Ureda za Hrvate izvan Hrvatske i najavio dodatno jačanje institucionalne potpore kroz izmjene Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, kojima je povećan broj članova Savjeta s 55 na 65 te uključeno svih 18 ministarstava.
Dodao je i da se potiče povratak iseljenih Hrvata kroz niz demografskih i poreznih mjera, a ocijenio je važnim i povratnu integraciju pripadnika dijaspore u hrvatski društveni i politički život.
Osvrnuvši se na aktualnu političku situaciju, Plenković je kazao kako Hrvatsku sada čeka razdoblje političke stabilnosti jer su sljedeći izbori tek 2028. godine. Istaknuo je da je to prilika za nastavak reformi i provedbu razvojnih politika.
Govoreći o gospodarskim kretanjima, premijer Hrvatske je istaknuo kako je Hrvatska 2023. zabilježila rast BDP-a od 3,9 posto, što ju je svrstalo među najuspješnije članice Europske unije. Do kraja 2025. očekuje se da će Hrvatska dosegnuti 78 posto prosječne razvijenosti EU, u usporedbi s 61 posto 2016. godine.
Podsjetio je i na makroekonomske pomake, poput smanjenja javnog duga sa 85,7 na 57,6 posto BDP-a, smanjenja deficita i inflacije, te rast kreditnog rejtinga. Kazao je da su državne vrijednosnice, u koje građani ulažu sve više, pokazatelj povjerenja u gospodarsku politiku Vlade.
Premijer je posebno istaknuo važnost demografske revitalizacije, upozorivši da Hrvatska ima stopu fertiliteta od 1,53, daleko ispod nužnih 2,1 za održanje broja stanovnika. Zbog toga Vlada, rekao je, provodi mjere koje uključuju financijske poticaje, porezne olakšice i potporu mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja.
Strategija priuštivog stanovanja, investicijski ciklusi u obrazovanju, zdravstvu, upravi, gospodarstvu i obnovi potresom pogođenih područja, također su sastavni dio te politike, rekao je Plenković.
Govoreći o sigurnosnim izazovima, premijer je kazao kako je Hrvatska već ispunila NATO-ov cilj izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu, a da planira doseći 2,5 posto do 2027., te 3 posto do 2030. U skladu s dogovorom sa samita NATO-a, Hrvatska će do 2035. težiti cilju od 5 posto BDP-a za obranu.
"Na taj način omogućujemo Hrvatskoj da u svakom trenutku bude sposobna obraniti se u svijetu sve složenijih prijetnji", rekao je, navodeći ratove u Ukrajini, Gazi, ali i napetosti u Aziji kao pokazatelje globalne nesigurnosti.
Podsjetio je i da se vojna oprema ne nabavlja samo od jedne zemlje, nego i od SAD-a, Francuske, Njemačke, Italije i Turske, kako bi se postigla strateška raznolikost.
Plenković je kao ključne strateške pravce naveo digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, istaknuvši geotermalne potencijale Hrvatske i suradnju sa Slovenijom na području nuklearne energije.
"U kontekstu energetske sigurnosti, Hrvatska se postavlja kao odgovorna i strateški orijentirana članica EU", rekao je premijer.
Na kraju obraćanja Plenković je poručio da je Hrvatska danas politički stabilna, gospodarski raste, dio je zapadnog svijeta kojem vrijednosno pripada, ali da predstoji dodatni napor za sustizanje najrazvijenijih država.
"Uloga Hrvata u BiH, hrvatskih manjina i dijaspore izuzetno je važna. Oni su neodvojiv dio našeg nacionalnog identiteta i snage", zaključio je premijer, koji je potom sudjelovao u raspravi o prioritetima hrvatskih zajednica izvan domovine.
