''Bosna i Hercegovina ne treba nikakve federalizacije, Mostar nije, ne treba i neće biti ekskluzivni prostor jednog naroda'', objavio je mostarski ogranak SDA reagiravši na skup posvećen mirovnom sporazumu u Daytonu koji se održao u tom gradu. Priopćenje prenosimo u cijelosti:
''Povodom obilježavanja 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, u organizaciji Parlamentarne skupštine NATO-a, na kojoj su učešće uzeli međunarodni zvaničnici i predstavnici zemalja iz regije, u vezi njihovih izjava i stavova osjećamo dužnost da iz Mostara, iz srca Hercegovine, pošaljemo jasnu poruku u ime jednog od ključnih i brojnih dijelova bosanskohercegovačkog društva – Bošnjaka Mostara i šire Hercegovine koja može oblikovati buduće pravce međunarodnog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Učesnici iz zemalja regije, kao i pojedini međunarodni dužnosnici, svojim izjavama na ovom značajnom skupu nisu jasno ukazali na obvezu svih aktera da jasno prepoznaju i podrže demokratske i europske vrijednosti koje Bosna i Hercegovina treba dosljedno graditi po uzoru na druge evropske zemlje.
Nakon brutalne agresije i pokušaja etničkog čišćenja prostora Mostara i Hercegovine od strane dvostrukih agresora, te nakon pravosnažnih presuda za Udruženi zločinački poduhvat, čije su kazne dosegle 111 godina zatvora za najteže oblike zločina protiv čovječnosti, Bošnjaci i svi građani BiH koji vjeruju u demokratsku, europsku i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu moraju jasno i nedvosmisleno ukazivati na opasnosti koje prijete novim podjelama, retrogradnim modelima i političkim konceptima suprotnim evropskim principima.
Stoga pozivamo sve probosanskohercegovačke političke snage, kao i međunarodne partnere – prije svega visokog predstavnika Christiana Schmidta, Sjedinjene Američke Države, države Europske unije – da ostanu dosljedni podršci europskim standardima i da ne podilaze politikama koje žele od BiH napraviti ustavno-politički eksperiment daleko od europske prakse. Nažalost, svjedočimo da se u posljednje vrijeme napuštaju ti principi, što unosi dodatnu zabrinutost.
Bošnjaci Mostara – koji čine skoro 50% stanovništva i više od 92.000 u Hercegovačko-neretvanskom kantonu – snažno i jedinstveno odbacuju svaku ideju kreiranja ambijenta za bilo kakvu praksu federalizacije ili druge modele političke redefinicije koje bi Mostar i Hercegovinu u takvom narativu definirale kao 'hrvatski prostor' ili teritoriju jednog naroda. Te ideje nisu reformske – one su duboko antieuropske, antidemokratske i nose u sebi sjećanja na segregaciju, isključenje, logore i zločine. Upozoravamo na pokušaje da se kreiranjem ambijenta preko leđa Bošnjaka koristeći aktualnu krizu – iz Republike Srpske i SNSD-a – pokušava doći do kompromisa koji vodi u novo poglavlje političke neravnopravnosti i institucionalne dominacije.
Umjesto toga, pozivamo sve političke i međunarodne aktere da podrže jasan europski model uređenja Bosne i Hercegovine, koji poštuje ljudska prava, jednakost svih građana bez obzira na etničku pripadnost, i koji je usklađen s praksom i principima Europske unije. Ne bi bilo korektno ni dobronamjerno da bilo koji strani predstavnik u Bosni i Hercegovini zagovara onakve modele kakve nikad ne bi prihvatili u svojoj zemlji. Naročito nas brine da tzv. građanske stranke sa centralama u Sarajevu nemaju svoj glas na ovu temu. Pitamo se da li je par godina mandata nekoliko pojedinaca vrijednije od budućnosti ove zemlje i principa na kojima ona može počivati?
Mostar je grad posebne historijske i političke simbolike – grad koji je prošao kroz međunarodnu upravu upravo radi zacjeljivanja ratnih rana i gradnje jedinstvene administracije. Danas, kao i tada, Bošnjaci ovog grada i Hercegovine žive i djeluju u skladu s antifašističkim i europskim vrijednostima. Spremni su na dijalog, otvorenost i demokratiju, ali ne i na eksperimente koji vode u nove podjele i to je jasna poruka naroda koji živi i obranio je evropske antifašističke vrijednosti u ovom dijelu Europe'', navodi se u priopćenju mostarske SDA u, kako su naveli ''povodu reakcije na obilježavanje 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, a u vezi određenih iznesenih stavova''.
