Stao u obranu
Milanović: Čovića se još malo i proglašava Putinovim čovjekom
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao je da plinovod Južna plinska interkonekcija koji bi povezao Hrvatsku i BiH nikome nije sporan, ali ne pod uvjetima koje nameću Amerikanci poput "kolonijalnih terorista".
Američki državni tajnik Anthony Blinken nedavno je pozvao hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana i ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da utječu na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića kako bi prestao, kako se navodi u pismu, s opstrukcijama izgradnje Južne plinske interkonekcije kojim bi se BiH priključila na hrvatski plinovod i LNG terminal na otoku Krku.
Oglasio se i Čović
O svemu je za RTV HB govorio i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović te naveo kako je južna plinska interkonekcija strateški projekt Bosne i Hercegovine, ali i Hrvata u BiH, piše HRT.
"Problem je da kad smo kazali da to idemo napraviti pripremili smo i zakon o južnoj plinskoj interkonekciji i jedan dio zakona je tko će to voditi. Ne možete plin i gas miješati u Bosni i Hercegovini. To su strateški resursi i ne budimo naivni, Je li realno da jedna tvrtka u kojoj nema niti jednog uposlenog Hrvata i da netko kaže da će to oni raditi za deset godina", rekao je ranije Čović.
Ponovio je primjere dvaju elektroprivreda, dvaju telekoma, pošta.
Pročitajte još
"Predlažem da vlasništvo firme Južna interkonekcije bude vlada Federacije BiH", rekao je i ponovio kako je to strateški projekt Hrvata u BiH.
Rekao je kako treba naći izlaz iz ovoga svega te dodao kako "nije mudro prkositi nekome tko ima moć" i dodao kako nema izbora jer bi odustajanje od strateških projekata bilo eutanaziranje naroda.
"Energija", rekao je Čović, "Pa nema strateškijeg interesa".
Podsjetimo, plinovod između Hrvatske i BiH bi se trebao povezati kod Imotskoga, odnosno Posušja, te na taj način diversificirati opskrbu ovim energentom budući da plin sada jedino stiže Turskim tokom, a transportom plina upravlja kompanija Bh Gas u Sarajevu.
Ima legitimitet
Čović inzistira na tome da nova kompanija, sa sjedištem u Mostaru, koja bi se zvala Južna plinska interkonekcija, izgradi i upravlja tim plinovodom kao novi plinski operater.
"Je li itko rekao da ne želi taj plin? Da želi da budu samo opskrbljivani plinom iz Rusije pa to nitko ne želi, svatko želi izbor i jedno i drugo i treće, a ne pod uvjetima koje namećete kao kolonijalni teroristi i maltretatori", kazao je Milanović.
Pročitajte još
Dodao je da se Čovića uredno u režiji Sarajeva, uz šutnju Zrinjevca i Banskih dvora, proglašava još malo i Putinovim čovjekom te da mu se prijeti sankcijama.
Podsjetimo, američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u intervjuu za Bloomberg Adria na pitanje o mogućim sankcijama Čoviću rekao je da ne želi "nagađati o sankcijama", ali da SAD ima "taj alat na raspolaganju za suočavanje s protudejtonskim aktivnostima, antidemokratskim aktivnostima i korupcijom".
Hrvatski je predsjednik napomenuo da je Čović kao predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH na čelu nadstranačke organizacije bosanskohercegovačkih Hrvata te da ima legitimitet.
"Kako bi mi trebali reciprocirati? Tako da ne primamo američku veleposlanicu koja mi je jučer predala vjerodajnice u Zagreb, je li to način?", poručio je Milanović.
O posjetu Sarajevu
Osvrnuo se Milanović i na posjet hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Sarajevu s predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i premijerom Nizozemske Markom Rutteom.
Plenković je kazao kako je svrha tog posjeta bila utjecati na bosanskohercegovačke političke čelnike da donesu reforme potrebne za odluku Europskog vijeća o otvaranju pretpristupnih pregovora s BiH u srijedu.
Milanović je odbacio značaj tog posjeta, istaknuvši kako je Von Der Leyen predsjednica Komisije na odlasku, odnosno na kraju mandata, dok je Rutte izgubio izbore te kao premijer na odlasku ide okolo i lobira za sebe za mjesto glavnog tajnika NATO-a.
"Zato je on bio u Sarajevu da bude važan i da par lekcija da Srbima i Hrvatima i Bošnjacima kao kolonijalnom sitnežu", kazao je Milanović.
Dodao je i da ne stoji Plenkovićeva teza da je dodatno osvijestio kod Ruttea i Von der Leyen problem nelegitimnosti Željka Komšića time što nije sudjelovao na sastanku u Predsjedništvu BiH.
"Ona se pojavila kod Komšića, kao i Mark Rutte. (...) Nisu ga slušali, nisu ga zarezivali ni za pet posto", poručio je Milanović.
Umjesto toga, smatra Milanović, Plenković je trebao reagirati na američko uplitanje u pregovore o izbornom zakonu.
Milanović je ranije ovoga tjedna poručio priopćenjem kako se izjave veleposlanstva SAD-a u Sarajevu o vezanju izmjena ustava BiH s izmjenama izbornog zakona mogu tumačiti kao pokušaj opstrukcije rješenja koje bi hrvatskom narodu osiguralo ravnopravnu i legitimnu zastupljenost u tijelima vlasti BiH.
