Kandidati za Skupštinu HNŽ: Što sa zanemarenom kulturom?

Zakon o kulturi u Hercegovačko-neretvanskoj županiji je mrtvo slovo na papiru za kojeg resorni ministar nije želio reći ni tko ga je radio. Još uvijek se ne zna što je donio taj zakon i kako će utjecati na one kojih se tiče.

Kandidati za Skupštinu Hercegovačko-neretvanske županije na Općim izborima zamoljeni su za odgovore na pitanje kako poboljšati status kulturnih djelatnika i učiniti kulturne djelatnosti vrjednijima i više vrednovanima?

Silvio Bubalo, nositelj liste HRS-a za Skupštinu HNŽ-a smatra kako položaj kulturnih djelatnika trpi netransparentne potpore.

''Usvojen je Zakon o kulturi koji do sada nismo imali, ali bez jasne strategije i stabilnog financiranja kultura će i dalje ovisiti samo o entuzijazmu pojedinaca koji pronalaze različite načine financiranja kako bi ostvarili svoje kreativne potencijale. Dok se sredstva za kulturu dijele bez jasnih kriterija i mjerila položaj kulturnih djelatnika ne može se unaprijediti. Skupština HNŽ nije nikad razmatrala izvješća o radu HNK i NP iako ih oni uredno dostavljaju. Vladajuće kultura ne zanima, jer da ih zanima, pobrinuli bi se za loš socio-ekonomski status djelatnika u kulturi'', kaže Bubalo.

Tihomir Šarac, nositelj liste Hrvatske koalicije – Humska snaga pravaša (HSP BIH, HUM, HSP AS, HSP BiH i HB) kaže kako ''kultura nije trošak nego identitet, obrazovanje i dio gospodarstva''.

''Kultura ne smije biti posljednja stavka kada se podijeli proračun. Kulturnim djelatnicima treba vratiti dostojanstvo, a kulturnim ustanovama omogućiti stabilno i transparentno financiranje. Javna sredstva moraju se dodjeljivati prema jasnim kriterijima, kvaliteti programa i javnom interesu, a ne prema političkoj podobnosti. HNŽ ima ogromno kulturno i povijesno bogatstvo koje moramo čuvati, ali i pretvoriti u razvojnu priliku'', kaže Šarac.

Majda Behrem-Stojanov, kandidatkinja DF-a za Skupštinu HNŽ-a, kaže kako ''sama činjenica da me pitate o zakonu koji na kantonalnom nivou uopće ne postoji kao jedinstven krovni akt, dokazuje da je kultura u HNŽ svjesno prepuštena anarhiji''.

''Kod nas je ona svedena na uhodani i netransparentni princip stranačkih grantova - postali smo kanton grantova koji se dijele bez ikakve strategije i vizije. Gledamo nevjerojatan predizborni apsurd: vladajući podijele naš novac podobnim udruženjima, grupacijama, pa i firmama, a onda u kampanji obilaze te manifestacije, glume zvijezde i skupljaju javne zahvale za nešto što su građani sami platili iz svojih džepova! Jasno i glasno ćemo se suprotstaviti podjeli proračunskog novca kroz grantove bez javnog poziva i jasnih kriterija, bilo koja oblast da je u pitanju. Ogromni novci se trenutno dijele kao stranački plijen - svatko svojima. Puko taksativno nabrajanje aktivnosti i manifestacija je jedna stvar, a stvarni i mjerljivi indikatori uspjeha i rezultati su nešto sasvim drugo. U menadžmentu je nedopustivo dijeliti novac, a ne znati jesu li stvarni ciljevi ispunjeni.  Inicirat ću donošenje i usvajanje krovnog Zakona o kulturi HNŽ, ali i posebnog Zakona o istaknutim samostalnim umjetnicima, oslanjajući se na najbolje domaće prakse poput Kantona Sarajevo. Ti ljudi, naši muzičari, pisci, glumci, slikari… danas su potpuno nezaštićeni i izvan sustava, bez riješenog zdravstvenog i penzionog osiguranja. Umjetnost i kultura nisu luksuz, oni oplemenjuju društvo  i naša je dužnost da tim ljudima zakonski garantujemo dostojanstven status, a ne da ih svodimo na budžetsku milostinju. Naš plan podrazumijeva izradu otvorenog Registra kulturnih radnika i uvođenje obaveznih indikatora uspjeha za opravdanost svakog feninga. Kroz kantonalne olakšice, pokrenut ćemo inicijativu da privrednici preusmjeravanjem dijela svojih obaveznih lokalnih parafiskalnih nameta mogu direktno financirati kulturne institucije i zaštitu našeg istorijskog nasljeđa'', rekla je. 

Marko Ćurčić, nositelj liste HDZ-a 1990, naveo je kako ''kultura nije samo ukras, nije stvar koju ćemo financirati kada završimo sve 'ozbiljne' poslove''.

''Ona je i ozbiljan posao, i javno dobro, i prostor u kojem društvo može misliti svojom glavom. Rekao bih da je i prijeko potrebna, od krucijalne važnosti društvu. Prije svega treba se osvrnuti na polazišnu točku, Zakon o kulturi u HNŽ-u usvojen je u svibnju 2025. Ne treba zanemariti taj korak, ali treba tražiti izvješće o njegovoj provedbi: koji su provedbeni akti doneseni, kako su uređeni kriteriji financiranja i što su ustanove i samostalni stvaratelji konkretno dobili. Tamo gdje provedba zapinje, treba aktivno raditi na rješavanju problema. Za aktivne samostalne kulturne djelatnike predložit ću transparentan program sufinanciranja doprinosa, u okviru nadležnosti i važećih pravila, uz određene kriterije. Cilj je osnovna sigurnost onih koji stvarno rade, dugoročno time ostvarujemo legitimitet rada kulturnih djelatnika, i zdravije okruženje za mlade, talentirane umjetnike. Za ustanove i organizacije koje kontinuirano stvaraju kvalitetne programe zagovarat ću trogodišnje programsko financiranje. Ne može se ozbiljna predstava, istraživanje ili obnova zbirke planirati od natječaja do natječaja. Istodobno, dio novca mora ostati otvoren novim autorima i manjim organizacijama, kako stabilnost jednih ne bi postala zatvorena vrata drugima. Mladima trebaju jednostavni natječaji za prvi film, predstavu, knjigu, izložbu ili glazbeni projekt, uz pristup prostoru i opremi. Kulturne aktivnosti uključio bih u isti vaučer za djecu i mlade koji predlažem za sport. To ne bi bila dvostruka subvencija, nego jedan iznos koji dijete koristi prema svom interesu. O dodjeli sredstava trebaju odlučivati stručna povjerenstva s objavljenim kriterijima. Posebno neću prihvatiti da javna potpora ovisi o političkoj podobnosti. Kulturni djelatnik ima pravo kritizirati vlast, čak je takav način djelovanja i poželjan'', rekao je.

***Pitanja za ovo tekstualno sučeljavanje na portalu Bljesak.info, pored ovih stranaka, poslana su i HDZ-u BiH, SDP-u i SDA, ali ih nismo dobili do zaključivanja tekstova.