Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović je gostovao u Dnevniku D na programu Federalne televizije te je komentirao novonastalu situaciju u Parlamentarnoj skupštini BiH nakon što oporba iz Republike Srpske nije podržala izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), iako su ranije podržali tzv. europske zakone.
"Oporba iz Republike Srpske je prije nekih mjesec i pol dana u Zastupničkom domu podržala europske zakone i jasno se pozicionirala na europskom putu BiH. Ja ne znam točno koji su njihovi razlozi, kakvi su njihovi razgovori bili oko formiranja neke nove većine, što su oni dogovorili, tko je koga tu izigrao, koga nije izigrao, ali danas sam i ja ostao iznenađen da nisu glasali za zakon o VSTV-u. Mislim da šalju političku poruku HDZ-u, BiH ili kome već drugome, da imaju kapacitet i da nisu baš bez kapaciteta u Domu naroda i u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine", naveo je Cvitanović.
Dodao je kako vjeruje da će oni na narednoj prvoj sjednici podržati europske zakone i da će tako napokon biti usvojen dio europskih zakona.
Cvitanović je istaknuo kako je paradoksalno da je SNSD podržao zakon o VSTV-u, iako je prethodno donio odluku da se odluke tog tijela ne primjenjuju u entitetu RS.
"Pomak je da je sjednica uopće održana", dodao je, izrazivši nadu da je to posljednji put da se rad zakonodavne vlasti prekida.
"Tako da, sljedeći tjedan završimo ovo i da otvorimo priču o svim točkama dnevnog reda, o izbornom zakonu pa i o smjenama", rekao je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ 1990.
"Nemoguće je objasniti – to je najveći problem u ovom trenutku. Nema definirane većine na razini BiH koja će preuzeti odgovornost za donošenje i europskih zakona i odluka i svega onoga što treba donositi na razini BiH", ističe.
Naveo je kako podržava svaki zakon koji dolazi iz europske perspektive, bez obzira na to tko ga predlaže.
Cvitanović je također naglasio kako još nije postignut nikakav dogovor o stabilnoj većini te da u Domu naroda već mjesecima svjedočimo iznenađujućim političkim manevrima. Sastanci s predstavnicima Vijeća za implementaciju mira (PIC), kako kaže, također nisu donijeli približavanje stavova.
"Izborni zakon, jako me zanima kada dođe ta rasprava, kako će se svi ostali izaslanici u Domu naroda odnositi prema toj točki dnevnog reda, ali je najveći problem što nema definirane većine i jasno je da su tu pozicije u potpunosti polarizirane. S jedne strane imate SNSD iz Republike Srpske, s druge strane oporbu iz Republike Srpske, imate Trojku iz Federacije koja jasno kaže da neće sa SNSD-om, imate SDA kojima odgovara ovakva pozicija, niti su dio većine, niti nose neku odgovornost, imate HDZ BiH koji je u partnerstvu sa SNSD-om i vrlo teško će biti razlučiti tko je tu s kim", objasnio je Cvitanović.
"U Domu naroda zadnjih sedam, osam mjeseci stalno se događaju neki manevri u ovom pravcu ili u onom pravcu i dogode se iznenađenja. Pojavi se neka većina na jednoj sjednici, na drugoj se pojavi neka druga većina koja nešto izglasa, tako da nema stabilne većine. Zaključak PIC-a na kojem sam bio nazočan na sastanku – nisam osjetio ni na samoj toj sjednici ni na tom sastanku da su se stvari značajno promijenile. Svatko je iznio svoju priču, svoju političku poziciju, svoju procjenu što je izlaz iz ove situacije i nisam vidio da su tu napravljeni koraci ka približavanju stavova", kazao je Cvitanović.
Dalje je objasnio:
"Nema tu dogovora. Ja sam siguran da on nije postignut. Nadam se da će ga netko postići, da ćemo doći do većine. Neka je pravi tko god hoće, samo da imamo stabilnu većinu koja će usmjeriti proces u pravcu u kojem javnost očekuje od nas. Ono što sam osjetio na sjednici Vijeća za implementaciju mira jest da međunarodna zajednica ipak još uvijek nije digla ruke od Bosne i Hercegovine i da ne želi čak biti ni tutor, niti nametati neke odluke – želi biti partner u interesu Bosne i Hercegovine i svih nas koji živimo u Bosni i Hercegovini i motivirati ključne političke lidere da se ne bavimo avanturizmom – da krenemo u jednu ozbiljnu reformu u Bosni i Hercegovini kako bismo otvorili pregovore s EU."
"Dok god je BiH uređena kako jest, hrvatski narod mora imati neko koordinirajuće tijelo i ja ne želim tražiti razlike ondje gdje one ne postoje. To kao što su nacionalni interesi hrvatskog naroda, Izborni zakon, Domovi naroda, Predsjedništvo BiH. Ali gdje se razlikujemo? Ja sam siguran da se razlikujemo u uključivosti, u pristupu, u iskrenosti", rekao je predsjednik HDZ-a 1990, te dodao: "Mislim da se razlikujemo i u tome možemo li završiti ovaj proces. HDZ BiH je imao mogućnost proteklih 20 godina da dogovori Izborni zakon. Napravili su pet vlada otkako se pojavio fenomen Željko Komšić. Mislim da su napravili puno propusta, mislim da bismo mi lakše došli do rješenja Izbornog zakona. Nekako je takva percepcija stvorena, ali to je minimum ispod kojeg mi nikada nećemo ići. Ni mi kao stranka, ni naši koalicijski partneri s kojima dogovaramo nastup na narednim izborima", naveo je.
Na pitanje bi li se u ovoj situaciji odrekli SNSD-a te smijenili njihove kadrove, uključujući i Nikolu Špirića, Cvitanović je odgovorio:
"Ako imamo rješenje i za Izborni zakon u tom okviru – sve bih učinio da dođemo do Izbornog zakona. Isto tako, radi korektnosti i istinitosti moram naglasiti poziciju SNSD-a. Dakle, ustavna je pozicija taj kvorum i tri izaslanika u Domu naroda, entiteta Republika Srpska. Oni koriste tu poziciju. Po meni je taj kvorum predviđen za ozbiljna nacionalna pitanja i eventualnu njihovu ugrozu. Oni ga sada koriste da sačuvaju svoje kadrove."
Na kraju je dodao: "Da. Ja sam potpisao zahtjev za smjenu Nikole Špirića za jednu od hitnih sjednica u petom mjesecu – ako se pojavi, budući da sam dio oporbene stranke, podržali bismo."
Na kraju je govorio i o potencijalnom preustroju BiH:
"Ako se otvori pitanje tri federalne jedinice, spremni smo razgovarati o svemu. Sve mora biti na stolu – federalizam, novi Izborni zakon – sve što vodi funkcionalnoj, pravednoj i ravnopravnoj BiH."
"Rekao sam da je Izborni zakon minimum onoga što je u ovom trenutku težnja hrvatskog naroda u BiH da bi bio ravnopravan. Za mene je vrlo bitna pozicija Predsjedništva BiH i u Domovima naroda, entitetskom i državnom", istaknuo je.
"Dayton je uspio zaustaviti rat, donijeti nekakav mir, ali nije uspio napraviti funkcionalnu državu u kojoj ćemo funkcionirati na principu univerzalne pravednosti gdje nećemo imati diskriminaciju, gdje će se svatko moći kandidirati, gdje će svaki kolektiv biti zadovoljan. Što će to biti u perspektivi što će pomiriti individualna i kolektivna prava? Koje god rješenje se ponudi, a da je na tom tragu, mi ćemo ga podržati. Bio to federalizam, bila to promjena Izbornog zakona, ali se nešto u tom pravcu mora rješavati", izložio je predsjednik HDZ-a 1990.
