"Nastavimo li po ovim dosadašnjim kriterijima dodjeljivati novce, ubrzo nećemo imati kome financirati crkvene krovove, folklor, turističke i umjetničke manifestacije", kazao je Nikola Grmoja kritizirajući način raspodjele financijskih sredstava, namijenjen Hrvatima u Bosni i Hercegovini u raspravi o izmjena zakona koji se tiče odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH.
Naime na sjednici održanoj u srijedu, raspravljalo se o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Grmoja je naglasio da je prioritet osigurati projekte za ostanak mladih, kako bi se Hrvati zadržali na svojim prostorima, a tek potom ulagati u kulturne manifestacije.
"Dakle, ja bih rekao. Jesti, pa filozofirati", naveo je Grmoja.
Zaključio je kako Hrvatima trebaju projekti koji će zadržati mlade u BiH, a ne manifestacije koje su same sebi svrha.
Istaknuo je problem Sveučilišta Mostaru koje, kako kaže, propada jer se financiranje svelo na školarine koje čine 60 posto godišnjeg proračuna.
Kako je naglasio, riječ je o ključnoj ustanovi za Hrvate u BiH. Plaće zaposlenika Grmoja je okarakterizirao sramotno niskima.
Grmoja je naveo kako Hrvatska ima pozitivan trgovinski saldo s Bosnom i Hercegovinom, ponajviše zahvaljujući Hrvatima iz BiH koji najviše kupuju hrvatske proizvode.
"Naše gospodarstvo ima koristi od Hrvata iz Bosne i Hercegovine, ali kako na to odgovaraju hrvatske firme, pa čak i one u kojima država ima udio? Ulažu li u otvaranje pogona tamo gdje žive Hrvati?", upitao je Grmoja, navodeći primjer Podravke, koja ima ispostavu u Tuzli, ali ne i u Posavini, gdje živi velik broj Hrvata.
Naglasio je da u Posavskoj županiji ne postoji nijedna centrala hrvatskih javnih i privatnih tvrtki, niti distributivni centar, dok istovremeno Fortenova u Laktašima u Republici Srpskoj ima proizvodne pogone.
Grmoja smatra da Vlada ima mehanizme kako utjecati na ovu situaciju i ističe da je ulaganje u Hrvate u BiH hrvatski nacionalni sigurnosni interes.
"Hrvatska praktički demografski opstaje zahvaljujući Hrvatima iz Bosne i Hercegovine. Potrebno je učiniti puno više", poručio je.
Kao primjer promašenih poslovnih poteza naveo je da je Kraš 2003. godine kupio Miru Prijedor u Republici Srpskoj, dok je istovremeno tada hercegovačka Lasta propadala.
"Srećom kasnije ju je kupio Petar Ćorluka", zaključio je Grmoja.
Državni tajnik Zvonko Milas izjavio je u Hrvatskom saboru da će Hrvatima izvan Hrvatske biti olakšano stjecanje državljanstva, a njihov boravak, zapošljavanje i učenje jezika bit će bolje regulirani kroz izmjene Zakona o odnosima s Hrvatima izvan RH.
"Predlažu se odredbe kojima se regulira boravak iseljenika i povratnika, odnosno pripadnika hrvatskog iseljeništva bez hrvatskog državljanstva", rekao je Milas.
Izmjenama zakona potiče se povratak Hrvata iz inozemstva i omogućuje lakše stjecanje državljanstva onima koji to žele. U sklopu novih mjera, osnovat će se i Savjet mladih Hrvata izvan RH, koji će imati savjetodavnu ulogu.
"Tko će nam bolje reći što im je potrebno da bi došli u Hrvatsku, školovali se i ostvarili gospodarske veze nego mladi Hrvati koji žive izvan granica?", kazao je Milas.
Zastupnik Mosta Miro Bulj u zahtjevu za stanku ocijenio je da su Hrvati u susjednoj BiH zaboravljeni i da imaju manja prava nego nacionalne manjine u Hrvatskoj, prenosi Hina.
''Naša ustavna obveza je voditi brigu o hrvatskom narodu, a izborni je zakon toliko nepravedan da im drugi narodi biraju predstavnike. Pravičnije je boriti se za Herceg-Bosnu u pravnom smislu nego ostaviti Hrvate na milost i nemilost'', rekao je.
HDZ-ov Dario Pušić poručio je Bulju da ne koristi Hrvate u BiH za populizam uoči lokalnih izbora.
''Mi smo od 2000. do 2016. imali jako lošu politiku prema Hrvatima u BiH, zbog toga su oni obespravljeni, a ova je vlada u zadnjih osam godina učinila najviše za njih'', napomenuo je.
Nezavisni zastupnik Nino Raspudić na to je HDZ-ovom zastupniku kazao da je uvrijedio predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je od 2008. do 2011. bio ministar vanjskih poslova.
''Trebam li citirati s Wikileaksa što ste izjavljivali američkom ambasadoru, da su zahtjevi za trećim entitetom glupost'', pitao je Jandrokovića.
''Djelomično ste citirali ono što sam rekao, a rekao sam da Milorad Dodik navlači dio Hrvata da javno zagovaraju treći entitet kako bi na sebe navukli bijes međunarodne zajednice. To je citat i iza toga stojim'', odgovorio mu je predsjednik Sabora.
Zastupnik Hrvatskih suverenista Marijan Pavliček kao problem je istaknuo sporu proceduru te novčani iznos koji se penje do 250 eura za potrebnu dokumentaciju u procesu dobivanja državljanstva.
''Netko u Austriji to sebi može priuštiti, ali netko u Srbiji tko ima plaću 400-500 eura morao bi više od pola plaće dati za te pristojbe'', rekao je Pavliček.
"Ovo o čemu govorite doći će u domenu Ministarstva demografije i useljeništva. Radimo i na tome da Hrvati siromašnijeg statusa omogućimo dobivanje svih pravnih dokumenta'', odgovorio je Milas.
Hina prenosi kako su zastupnici iz lijevog dijela oporbe u predložim izmjenama upozorili su na nepotrebno bujanje administracije.
Širi se administracija, osnivaju se novi savjeti, imenuju novi savjetnici, kreiraju dodatne strukture, a što točno dobivaju Hrvati koji se žele vratiti u Hrvatsku i ovdje graditi svoj život. Hoće li im se olakšati rješavanje ključnih pitanja poput boravka, zdravstvenog osiguranja i priznavanja diploma'', pitala je SDP-ova Boška Ban.
Primjeri iz prakse pokazuju da postupak dobivanja državljanstva traje dvije godine, da je potrebna dokumentacija opsežna, a informacije često nejasne, rekla je SDP-ova Irena Dragić.
''Hrvatska ne gradi institucije prema potrebama, nego prema tome što treba kojemu dužnosniku od pozicija i privilegija, i to je naša sramota. Taj problem nećemo riješiti dok se HDZ ne makne s vlasti'', ustvrdila je Dalija Orešković.
Sjednicu je moguće pogledati na sljedećem linku.
