Hrvatska nije bila agresor na BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Hrvatska nije bila agresor u Bosni i Hercegovini već je najviše učinila da ta zemlja opstane kao cjelovita država'', rekla je u četvrtak u Zagrebu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

"Kao predsjednica Republike Hrvatske želim jasno i nedvosmisleno poručiti da se jučer u Haagu nije izricala presuda Republici Hrvatskoj niti hrvatskom narodu u BiH. Hrvatska nije bila agresor već je najviše učinila za opstanak cjelovite BiH kao države", rekla je hrvatska predsjednica u posebnoj izjavi za javnost na Pantovčaku nakon što se u srijedu vratila u Hrvatsku skrativši posjet Islandu zbog događanja u haškoj sudnici, prenosi Hina.

"Mi Hrvati moramo imati snage priznati da su neki naši sunarodnjaci u Bosni i Hercegovini počinili zločine i oni za njih trebaju odgovarati. Nepravedno je što na isti način nisu kažnjeni bošnjački i srpski zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini", kazala je.

Kazala je također da je Hrvatska od samo početka podupirala osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju jer je smatrala da će on osigurati pravdu za žrtve svih počinjenih ratnih zločina, ali to se nije dogodilo, već se Haški sud postavio kao politički arbitar umjesto da bude pravosudno tijelo.

"Sve ratne strahote koje su pogodile Hrvatsku i BiH imale su isto ishodište u zločinačkom režimu Slobodana Miloševića. Haaški sud nije ispunio svoju temeljnu svrhu, jer ta povijesna činjenica nije prepoznata ili je svjesno zanemarena", istaknula je Grabar-Kitarović.

Dodala je kako nalogodavci, "nažalost nisu procesuirani i kažnjeni", a zločini nisu povezani ni sa svojim ideolozima niti vrhom tadašnje tzv. Jugoslavenske narodne armije koja se stavila u službu ostvarenja projekta Velike Srbije.

"Hrvatska je od samo početka podržala osnivanje Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, imajući u vidu njegovu očekivanu ulogu u osiguravanju pravde za žrtve svih počinjenih ratnih zločina na području država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Haaški sud osnovan je sa svrhom primjene postojećeg međunarodnog humanitarnog i kaznenog prava, no on nije bio ovlašten stvarati nove doktrine. Nažalost, ocjenjujući njegovu praksu na samom kraju postojanja, nameće se zaključak kako je Haaški sud propustio ostvariti svoju ulogu donošenja pravde za žrtve zločina. Očito je upao u zamku pogrešnog tumačenja svoje zadaće te se postavio kao politički arbitar, a ne pravosudno tijelo, pri tome pokušavajući uspostaviti umjetnu ravnotežu krivnje", pojasnila je Grabar-Kitarović.

Žalbeno vijeće Haškog suda u srijedu je potvrdilo prvostupanjsku presudu protiv šestorice bosanskohercegovačkih Hrvata, nakon čega je u sudnici general Slobodan Praljak popio otrov i preminuo kasnije u bolnici.

"Želim izraziti sućut obitelji generala Slobodana Praljka, čovjeka koji je radije dao život nego živio kao osuđenik za djela za koja je čvrsto vjerovao da ih nije počinio", rekla je.

Vijeće je također, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.

Žalbeno vijeće izreklo je pravomoćnu presudu za zločine nad muslimanima u BiH 1993-1994,  potvrdivši šestorici dosuđene kazne iz prvostupanjske presude i tim predmetom, jednim od najsloženijih, sud je završio 24-godišnje postojanje.

Sud je potvrdio da je bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.