''Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) usvojila je niz zakona koji predstavljaju presedan u političkom životu Bosne i Hercegovine, otvarajući prostor za ono što mnogi vide kao početak institucionalne destabilizacije države. Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ovim potezima ulazi u visoki politički rizik kako bi očuvao svoju moć i politički utjecaj, što mu, ujedno, osigurava zaštitu stečenog bogatstva'', stoji u priopćenju HRS-a.
Kako kažu ''političko Sarajevo reagira oštro, no istovremeno pokazuje nesigurnost i nesposobnost donošenja konkretnih odluka. Iako pozivaju međunarodnu zajednicu da reagira, ostavljaju dojam da žele izbjeći aktivno preuzimanje odgovornosti.''.
''U trenutku političkih previranja u BiH, hrvatski politički predstavnici ostaju u sjeni'', kažu iz HRS-a, ''bez značajnije uloge u trenutnim događanjima. Njihova pozicija i dalje ostaje vezana uz "europski put BiH", iako se postavlja pitanje koliko je takva strategija realna u postojećem političkom okviru.''
U saopćenju HRS-a kažu da je politička nestabilnost u BiH posljedica dugogodišnjih loših politika, kako domaćih, tako i međunarodnih aktera i da su nametnuti modeli političkog uređenja, pokušaja centralizacije i stvaranja unitarne države često zanemarivali realnost multinacionalnog karaktera BiH.
''Dodikovi postupci, iako motivirani osobnim političkim interesima, neizravno su otvorili prostor za raspravu o budućnosti BiH. Pitanje Daytonskog sporazuma i ustavno-pravne jednakosti naroda u BiH više se ne može ignorirati'', rekli su.
Iz HRS su saopćili i da unatoč protivljenju bošnjačkih političkih predstavnika, poziv iz RS-a na razgovor o Daytonskom sporazumu mogao bi biti prilika za hrvatske političke predstavnike, i da, ako je istina da Hrvati u BiH nisu ravnopravni, to može biti ključan trenutak za pokretanje ozbiljne političke rasprave o njihovom statusu u zemlji.
Iz HRS-a postavljaju pitanje ''žele li hrvatski politički lideri iskreno promijeniti ustavno-pravni položaj Hrvata u BiH ili će ostati pasivni promatrači, koristeći trenutnu situaciju samo za političku retoriku.''
Po njima u trenutnim globalnim geopolitičkim promjenama, od SAD-a do Europe, BiH bi mogla postati tema međunarodnih rasprava. ''Ako dvije trećine stanovništva nisu zadovoljne državnim uređenjem, gdje je bolja prilika za otvaranje pitanja o njenoj budućnosti?'', kazali su.
Dodali su i da poziv iz Republike Srpske na raspravu o Daytonu treba biti ozbiljno razmotren, ali s jasno definiranim uvjetima. ''Milorad Dodik, koji trenutno vodi pravnu bitku s institucijama BiH i koristi radikalnu retoriku, nije osoba s političko-moralnim kredibilitetom potrebnim za ovakav dijalog. Ukoliko se rasprava o Daytonskom sporazumu otvori, s hrvatske strane bi se trebao zauzeti stav koji poštuje institucije i koristi političku retoriku prikladnu trenutku. No, takvi pregovori ne mogu uključivati osobe koje vrijeđaju neistomišljenike i koriste policijske snage kao instrument vlastite političke agende,'' kažu iz HRS-a.
