
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) poslala je preko svojih članova u Interresornoj radnoj grupi za izmjene Izbornog zakona svoj prijedlog izmjena ovog bitnog zakonskog akta.
Izmjene se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH te Doma naroda BiH, a HDZ uvodi nova tzv. ad hoc izborna područja.
"Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C", navodi se.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, po ovom prijedlog izabran bi bio kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C, prenosi "Avaz".
"Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s popisa bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja popisa dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova - navodi se.
Isto je i za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ako kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat s popisa hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja popisa dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ako niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.
U dijelu prijedloga koji tretira izbor Doma naroda FBiH, što je jedno od ključnih pitanja, broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:
a) 17 zastupnika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Tuzlanska bira četiri zastupnika, Sarajevska četiri zastupnika, Zeničko-dobojska tri zastupnika, Unsko-sanska tri zastupnika, Hercegovačko-neretvanska jednog zastupnika, Srednjobosanska jednog zastupnika i Bosansko-podrinjska jednog zastupnika.
b) 17 zastupnikaiz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Hercegovačko-neretvanska bira pet zastupnika, Srednjobosanska četiri zastupnika, Zapadnohercegovačka tri zastupnika, Hercegbosanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska jednog zastupnika, Posavska jednog zastupnika i Tuzlanska jednog zastupnika.
c) 17 zastupnika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Sarajevska bira četiri zastupnika, Herceg-bosanska tri zastupnika, Unsko-sanska tri zastupnika, Tuzlanska dva zastupnika, Hercegovačko-neretvanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska dva zastupnikai Srednjobosanska jednog zastupnika.
d) 7 zastupnika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona tako da Sarajevska bira tri zastupnika, Tuzlanska dva zastupnika, Zeničko-dobojska jednog zastupnika i Unsko-sanska jednog zastupnika".