Filipović nakon sastanaka u SAD-u: Hrvati mogu biti most između BiH i euroatlantskog prostora

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i dopredsjednica HDZ-a BiH Darijana Filipović završila je višednevni posjet Washingtonu, tijekom kojeg je, kako je priopćeno, održala niz sastanaka s američkim dužnosnicima.

Razgovori u State Departmentu, Bijeloj kući i drugim američkim institucijama bili su usmjereni na položaj hrvatskog naroda i budućnost Bosne i Hercegovine, funkcioniranje daytonskog okvira, sigurnosne izazove i euroatlantski put zemlje, kao i mogućnosti snažnije gospodarske, energetske i sigurnosne suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Sastanci su održani s dužnosnicima Ureda potpredsjednika SAD-a, State Departmenta, Ureda Bijele kuće za vjerska pitanja te američkog Ministarstva energetike.

Razgovori o političkom predstavljanju

S dužnosnicima Ureda potpredsjednika SAD-a Filipović je razgovarala o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda u BiH, odgovornosti domaćih institucija za budućnost zemlje te energetskoj suradnji BiH i SAD-a.

„Iz Washingtona sam otišla uvjerena da postoji prostor za snažniji američki angažman u BiH, ali i da odgovornost nije samo na našim partnerima. Moramo znati što želimo, govoriti argumentima i nuditi rješenja. Hrvati u tome mogu i trebaju biti jedan od najsnažnijih mostova između BiH i euroatlantskog prostora“, poručila je Filipović.

Govoreći o položaju Hrvata, istaknula je kako pitanje njihove ravnopravnosti ne treba promatrati kao izolirano hrvatsko pitanje niti kao sukob s drugim narodima, nego u kontekstu funkcioniranja i dugoročne stabilnosti Bosne i Hercegovine.

Prema njezinim riječima, zaštitni mehanizmi ugrađeni u Daytonski mirovni sporazum trebaju funkcionirati i u praksi, dok bi načelo legitimnog političkog predstavljanja trebalo jednako vrijediti za sva tri konstitutivna naroda.

„Hrvati traže ravnopravnost. I to nije zahtjev protiv bilo koga. Država u kojoj se svaki narod i svaki čovjek osjeća politički sigurnim, poštovanim i ravnopravnim bit će stabilnija država“, kazala je Filipović.

Dodala je kako pitanje hrvatske ravnopravnosti želi premjestiti iz, kako je navela, područja stalnih unutarnjih sukoba u prostor rješenja, razgovora i partnerstva.

Euroatlantski put i sigurnost

Tijekom razgovora u State Departmentu jedna od tema bio je euroatlantski put BiH, uz sigurnosne izazove i mogućnost snažnijeg američkog angažmana.

Razgovaralo se, prema priopćenju, i o utjecaju vanjskih aktera te jačanju otpornosti institucija BiH, uključujući energetsku i kibernetičku sigurnost, zaštitu kritične infrastrukture i suradnju sa saveznicima.

„BiH pripada euroatlantskom političkom, sigurnosnom i gospodarskom prostoru. Ali tu pripadnost nije dovoljno dokazivati deklaracijama. Dokazuje se institucijama kojima ljudi vjeruju, sigurnošću, vladavinom prava, investicijama, radnim mjestima i sposobnošću da različiti narodi žive zajedno kao ravnopravni, a tu imamo još puno posla“, poručila je.

Filipović je kazala kako želi BiH koja neće biti prostor nadmetanja interesa drugih država, nego pouzdan partner Europe i Sjedinjenih Američkih Država.

Položaj katoličke zajednice

Dio posjeta bio je posvećen položaju katoličke zajednice u Bosni i Hercegovini.

Filipović je u Uredu Bijele kuće za vjeru razgovarala o vjerskim slobodama te političkim, demografskim i institucionalnim izazovima s kojima se, prema njezinim riječima, suočava hrvatska katolička zajednica u BiH.

Teme razgovora bile su i očuvanje identiteta i institucija, obrazovanje te ravnopravno sudjelovanje u političkom životu zemlje.

„BiH može opstati i uspjeti samo kao zemlja u kojoj nitko ne mora biti manje svoj da bi bio ravnopravan“, istaknula je Filipović.

Južna plinska interkonekcija i američka ulaganja

Gospodarska i energetska pitanja bila su u fokusu sastanaka s dužnosnicima Ministarstva energetike SAD-a.

Uz projekt Južne plinske interkonekcije, razgovaralo se i o mogućnostima ulaganja američkih kompanija u energetiku, infrastrukturu, inženjering i tehnologiju u Bosni i Hercegovini.

„Kod Južne plinske interkonekcije vrijeme je za prijelaz s dogovora na provedbu. Ali BiH mora gledati i šire, prema američkom kapitalu, tehnologiji i kompanijama koje mogu otvoriti nova radna mjesta i dodatno nas povezati s američkim i europskim gospodarstvom“, kazala je.

Filipović je nakon završetka posjeta naglasila kako međunarodni politički odnosi, prema njezinu mišljenju, trebaju rezultirati konkretnim koristima za stanovnike Bosne i Hercegovine.

„Na kraju svaki međunarodni sastanak vrijedi onoliko koliko se njegov rezultat može osjetiti kod kuće. Ako snažniji odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama znače sigurniju zemlju, nove investicije, nova radna mjesta, sigurniju opskrbu energijom i više prilika za naše mlade ljude, onda vanjska politika prestaje biti nešto daleko i apstraktno i postaje dio svakodnevice“, zaključila je Filipović.